Sve kasnija sjetva uljane repice

Krajem prve dekade rujna završavaju optimalni rokovi sjetve uljane repice na području sjeverozapadne Hrvatske, ali iskustva iz nekih ranijih sezona, primjerice 2011. i 2012. godine, pokazala su da je uz povoljne jesensko-zimske vremenske uvjete, mogući uzgoj ove kulture i tijekom kasnijih rokova sjetve, primjerice posljednih desetak dana rujna.

Nove oborine najavljene su za kraj ovoga tjedna. Ovisno o rokovima sjetve, na većini polja usjevi ove kulture nalaze se u stadiju kličnih listova, dok oni ranije posijani već imaju razvijene prave listove.

Uljana repica je važna kultura, no napadaju je mnogi štetnici

"Uljana repica je također pogodna za zelenu gnojidbu, vrijedna je pčelinja ispaša, idealna i kao treća kultura u dvopoljnom plodoredu kukuruza i ozime pšenice, te se može koristiti za zelenu krmu, svježa ili kao silaža. Tijekom cijele vegetacije uljane repice, od nicanja do zriobe, prisutni su različiti neželjeni organizmi životinjskog podrijetla, pa treba stalno pratiti njihovu pojavu i brojnost te na vrijeme spriječiti ekonomske štete", ističe agronom Savjetodavne službe Milorad Šubić.

U jesenskom razdoblju najznačajniji štetnici uljane repice su kupusni buhači, repičina osa listarica (Athalia colibri), repičin crvenoglavi buhač (Psylliodes chrysocephala) i pipa terminalnog pupa (Ceutorhynchus picitarsis). Ponekad se pojavljuju još i štete od puževa kao što ih je bilo prošle 2014. godine te kupusne muhe, glodavca i divljači.

Sjeme uljane repice ne smije se tretirati već dvije godine

"Tretiranje sjemena uljane repice insekticidima iz skupine neonikotinoida kao što su imidakloprid i tiametoksam, koje se prvenstveno provodilo protiv štetnika ubrzo nakon nicanja, a moglo je i do 75% smanjiti štete od repičine ose listarice, privremeno je zabranjeno uredbom Europske komisije od 24. svibnja 2013., zbog zaštite pčela. Stoga proizvođači uljane repice na jesen moraju redovito pratiti zdravstveno stanje mladih biljčica, prepoznati jesenske nametnike i prema potrebi poduzeti jesensko, folijarno tretiranje dopuštenim insekticidima", napominje Šubić.

Tablica 1. Neki pripravci dopušteni za suzbijanje pojedinih štetnika uljane repice prema načelima integrirane zaštite bilja:

*Pripravak Proteus OD registriran je u našoj zemlji za suzbijanje repičinih pipa i to male, velike i komušarice te mušice komušarice koje se javljaju u proljeće, ali njegova jesenska primjena suzbija buhače, pipu terminalnog pupa i osu listaricu.

Ukoliko se usjevi ne štite, štete mogu biti jako velike

Repičina osa listarica (Athalia colibri) je vrlo važan štetnik uljane repice koji se pojavljuje u jesen, a u našoj su zemlji zabilježene totalne štete na nezaštićenim usjevima. Odrasle ose tromo lete iznad usjeva, pa se lako mogu uočiti. Ličinke ili pagusjenice su crno-sive boje, imaju 11 pari nogu, meko tijelo, a narastu do 2 cm.

"Ličinke se hrane lišćem uljane repice, razvoj im traje 10 do 20 dana, a čak 75 % ukupne količine hrane pojedu u zadnja tri dana svojega razvoja. Suzbijanje je potrebno ako se na svakoj drugoj biljci pronađe makar jedna pagusjenica ili oko 50-ero njih, po kvadratnom metru. Za usjeve rijetkog sklopa ovako propisani pragovi štetnosti su manji. Suzbijanje treba provesti dok su pagusjenice manje od 10 mm, dakle prije nego što naprave veće štete", kaže Milorad Šubić.

Početkom druge polovice mjeseca rujna, u usjevima uljane repice u središnjem dijelu Međimurske županije, evidentirane su prve štete od najopasnije vrste pagusjenica, repičine ose listarice. Ovisno o vremenskim uvjetima tijekom nadolazeće zime, proizvođačima uljane repice agronomi savjetuju da redovito tjedno i mjesečno pregledavaju usjeve te prema uočenoj potrebi, provedu preporučene mjere zaštite.