Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Moderna agrikultura
  • 21.07.2014. 09:00

Stvarna potrošnja mineralnih gnojiva u RH

Prosječna potrošnja mineralnih gnojiva u RH varira, ali je uglavnom viša u odnosu na većinu zemalja u našem okruženju!

Foto: www.depositphotos.com, fotokostic
  • 1.248
  • 103
  • 0

Povećana primjena gnojiva utječe na veću primarnu produkciju organske tvari kao i merkantilnog dijela prinosa, ali taj porast uglavnom stagnira nakon primjene višegodišnje intenzivne agrotehnike. Prosječna potrošnja mineralnih gnojiva u RH varira, ali je uglavnom viša u odnosu na većinu zemalja u našem okruženju (Tablica 1). Razinu uporabe mineralnih gnojiva često se pokušava osporiti tako da se poljoprivredne površine RH prikazuju nerealno. Naime, treba jasno reći da RH nema 3.100.000 ha poljoprivrednih površina nego tek ~1.200.000 ha, odnosno 1.009.293,78 ha prijavljenih u Arkodu, od kojih se dio minimalno, ili uopće ne gnoji. Budući da samo Petrokemija plasira 400.000 do 500.000 t/god. u RH, sukladno podacima iz Arkoda o stvarnim obradivim površinama to znači godišnju potrošnju od ~500 kg/ha/god. gnojiva ili ~250 kg aktivne tvari/ha/god.

Tablica 1.: Potrošnja mineralnih gnojiva u RH (kg/ha) u posljednjih 10 godina prema The World Bank organizaciji

Zemlja
kg/ha gnojiva
2003.-2007.
2008.-2012.
Mađarska
75,9
78,3
Češka
88,5
95,8
Austrija
83,1
108,2
Danska
103,2
114,1
SAD
107,0
120,5
Italija
116,2
122,8
Srbija
120,0
140,6
Poljska
141,8
178,9
Izrael
200,5
200,3
Netherlands
267,9
238,3
Slovenia
285,1
241,9
Hrvatska
495,6
249,2
Irska
477,4
462,4
Kina
463,0
503,9

Osim onečišćenosti tla, uzrokuje i razne bolesti u čovjeka!

Visoka potrošnja mineralnih gnojiva je glavni razlog zašto dolazi do onečišćenja okoliša (tla, površinskih i podzemnih voda), ali i činjenica da kod visoke primjene gnojiva njihova agronomska i fiziološka učinkovitost pada u odnosu na primjenu temeljem rezultata kemijske analize tla, odnosno utvrđene potrebe usjeva za hranivima. Budući da dušik najviše djeluje na povećanje prinosa, luksuzna primjena N-gnojiva, posebno nitrata, najčešći je uzrok onečišćenja. Procjenjuje se da u istočnoj Hrvatskoj više od 50 % bunara pitke vode sadrži iznad 45 ppm nitrata (10 mg N/dm-3 vode). Takva razina nitrata je opasna za ljudsko zdravlje i sve se više povezuje s pojavom methemoglobinemije u djece te karcinoma želuca, mjehura i jednjaka u odraslih.

Suvišne hranjive tvari, bez obzira potječu li iz mineralnih ili organskih gnojiva, akvakulture, neadekvatnog zbrinjavanja organskog gnoja, komunalnog otpada, npr. iz kanalizacije, kad se nađu u površinskim vodama (rijeke, jezera i mora) potiču eutrofikaciju (cvjetanje mora), odnosno nekontrolirani rast fotosintetskih algi koje kad potroše hranjive elemente izumiru, a njihovo razlaganje troši ogromne količine kisika u vodi što u konačnosti ubija sve druge biljke i životinje. Procjenjuje se da u SAD-u 50-70 % svih hranjivih tvari koje dospijevaju u površinske vode potječe iz gnojiva. Mineralna gnojiva također onečišćuju i zrak, a smatra se da sudjeluju u uništavanja ozonskog omotača Zemlje i globalnog zatopljenja.

Izvor: Izazovi i zamke moderne agrikulture, prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović i prof. dr. sc. Danijel Jug, Osijek 2014.

Foto: www.depositphotos.com, fotokostic


Tagovi

Mineralna gnojiva Primjena gnojiva Vladimir Vukadinović Danijel Jug Potrošnja gnojiva u RH Arkod Onečišćenost tla Pitka voda Methemoglobinemija Eutrofikacija

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]