Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Potražnja za hranom
  • 26.05.2014. 14:20

Pšenica kao "suvo zlato"

Ove godine ratarske kulture su snašle razne katastrofe, a kako je krenulo, tko zna što nas još čeka!

Foto: depositphotos.com
  • 1.666
  • 242
  • 0

Pšenicu, kao i ostale ozime kulture, vremenske neprilike dosad nisu ni najmanje poštedjele. Od same sjetve gdje se moralo štedjeti na gnojivu zbog nedostatka novca pa do natprosječno tople zime, kada su svi usjevi izrasli više nego što bi trebali, do pojave raznih bolesti u dosad neviđenim razmjerima na našim poljima. Iako su ratari dosad već dva, a neki čak i tri puta zaštitili pšenicu, stanje na mnogim poljima se ne popravlja. Zadnjih dana svjedoci smo poplavama koje su pogodile Slavoniju i koje su na mnogim mjestima totalno uništile sve usjeve, dok je na drugim lokacijama, gdje nije bilo poplave, bilo leda i tu su štete vidljive na ozimim usjevima.

Što i kako dalje?

Kako će se sve ovo odraziti na ponudu i potražnju za hranom, zasad se još ne zna, ali očekuje se snažan porast potražnje, ne samo zbog loše situacije kod nas, nego je još lošije u susjednim državama te ni stanje u Ukrajini nikako ne ide na ruku stabiliziranju ponude i potražnje. Pšenice je zasijano dosta manje nego prošle godine kada smo je i izvozili, a ove godine ne znamo hoće li je biti za domaće potrebe. Iako je žetva blizu, nitko se ne usudi davati prognoze o prinosima. Žetva ječma je pred vratima, a zbog iznimno tople zime ječmovi će se kositi nešto ranije nego inače. Ova kultura je donekle ostala zdrava te nije toliko zahvaćena bolestima kao pšenica.

Prošle godine, proizvođači pšenice su bili doslovno pokradeni sa sramotno niskim cijenama pšenice, a kasnije i ostalih kultura, a ove godine će većinu uroda ukrasti priroda, a za ono što se bude nudilo na tržištu se neće znati cijena sve dok roba opet ne bude u silosima otkupljivača. Međutim, sad već postoje naznake da će cijene svih proizvoda biti znatno veće nego lani. Cijene su u čitavoj EU visoke pa se tako očekuje da će biti i kod nas, iako se još ne zna kakva bi cijena ove godine uopće bila dovoljna za proizvođače da bi pokrili troškove proizvodnje te nešto i zaradili jer ako se bude poslovalo još jednu godinu sa gubitkom, to će biti kraj za mnoge.

Naravno, postoji mogućnost da naši otkupljivači opet nešto smisle kako bi došli do najjeftinije pšenice na svijetu, ali postoji mogućnost i da ostanu bez iste jer već sad strani kupci obilaze domaće proizvođače te im nude zasad bolje uvjete od naših otkupljivača - koji pak ne nude ništa. S druge strane, ni to ne bi bilo dobro, a i država koja je uvijek na strani otkupljivača, a nikad na strani proizvođača, bi mogla zabraniti izvoz i prisiliti poljoprivrednike da opet prodaju svoju pšenicu za sramotne cijene. Međutim, ukoliko želi da naš poljoprivrednik bude konkurentan, to se ne bi trebalo dogoditi. Mlinarima uvijek ostaje da uvezu pšenicu (kako se obično prijete da će napraviti kad poljoprivrednici traže veću cijenu). No, kada se dodaju troškovi prijevoza koji su ogromni, lako se dođe do cifre cijene pšenice iz uvoza.

Svjetlo na kraju tunela?

Nažalost, svjetla još uvijek nema, svaka godina je gora od prethodne. Prošle godine imali smo solidne urode, ali niske cijene. Tako je pšenica prodavana za 1,05kn, ali kada su se odbili razni troškovi silosa, kojih je svake godine sve više (na pojednim mjestima plaćao se i trošak utovara pšenice na brod, što god to značilo), cijena je bila debelo ispod kune. Ove godine će prinosi biti sigurno manji, ali cijena bi trebala biti daleko veća nego prošle godine i nikako ispod 1,50kn (koju su proizvođači već dobili i prije nekoliko godina), a možda i veća jer će pšenica biti tražena roba u svijetu i tko zna koliko će joj cijena još rasti. Povećanje cijene pšenice nikako ne bi trebalo brinuti građane, jer se cijene mlinarsko-pekarskih proizvoda nisu smanjile ni kad je pšenica bila manje od jedne kune po kilogramu pa stoga ne bi sada trebale ni rasti. Oni uvijek kažu da je to za njih najmanja stavka u troškovima pa onda tako ne bi smjeli ni prijetiti poskupljenjima kada cijena pšenice poraste.

Foto: depositphotos.com


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Tagovi

Pšenica Žetva Katastrofe Bolesti Cijena Otkup Izvoz Prinos Otkup Porast potražnje Poplave Štednja na gnojivu Repromaterijal Troškovi proizvodnje Vremenske nepogode Konkurencija Uvoz pšenice Izvoz


Autor

Darko Labazan

Više [+]

Poljoprivredni proizvođač ratarskih kultura iz Baranje. Aktivan na polju i internetu, donosi informacije iz prve ruke. Sudjeluje u konstruktivnim temama na agroklub.com te na brojnim forumima i drugim internet okupljalištima ratara.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nedjeljni obilazak polja ;)