Prošlogodišnje iskustvo smanjuje hektare pod repom

Iako se zbog velikih oborina očekivalo kako će se u ovogodišnju sjetvu šećerne repe krenuti tek krajem ožujka, sjetva te kulture započela je već na istoku Slavonije, a prvi su u njive ušli oni ratari čije se sjetvene površine nalaze na višim terenima. Sjetvni sloj na višim područjima naime dovoljno se prosušio kako bi se obavila potrebna predsjetvena priprema zemljišta.

Predsjetvena priprema obavlja se neposredno prije sjetve sjetvospremačem ili laganom drljačom kako bi dobili usitnjeni površinski sloj dubne 2 do 3 centimetra, na čije se dno polaže sjeme. Na taj način dobro se uspostavlja veza sjemena i vlage iz dubine tla, a ujedno dolazi do bržeg i ujednačenijeg nicanja. Sjetva šećerne repe na našem području obavlja se uglavnom kada se tlo na dubini 5 cm zagrije na 6°C. Razmak između redova u sjetvi može biti 45 ili 50 cm. Optimalni sklop je 85.000 - 95.000 biljaka/ha.

Jankovčani među prvima

U Poljoprivrednoj zadruzi (PZ) Jankovci na vinkovačkom području među prvima su krenuli u sjetvu šečerne repe te su već zasijali oko polovice planiranih površina. Samo da ih nadolazeće vrijeme posluži, jer kako navodi voditelj proizvodnje u PZ Jankovci, Goran Šikoparija, niske temperature predstavljaju veliku opasnost za šećernu repu koja ne podnosi mrazove. "Ove godine ćemo repom posijati 136 hektara i za sada smo polovicu planiranih površina zasijali. Nadamo se da ćemo idućeg tjedna sjetvu i završiti iako se najavljuju nove kiše", kaže Šikoparija dodajući kako se sijati može samo na višim područjima, dok će one površine koje se nalaze nešto niže ili u udolinama, na sjetvu morati još pričekati jer je tamo vlaga velika.

Neki će od poljoprivrednika sa sjetvom šećerne repe pričekati i radi mogućih mrazeva koji su veliki neprijatelji tek iznikle repe, a u Slavoniji su mogući još tijekom travnja i početkom svibnja. "Nadamo se kako ipak mrazeva neće biti u vrijeme kada repa izbije na površinu", nada se Goran Šikoparija.

Tko se u mlijeko opeče, i u jogurt duva

S mrazevima ili bez njih, činjenica je da će ove godine šećerna repa u Hrvatskoj biti zasijana i na, do 30% manjim poljoprivrednim površinama. Priznaju to i u županjskoj Sladorani koja je do sada s kooperantima ugovorila sjetvu na oko 5.500 od planiranih 6.500 hektara. U prijašnjim godinama šečerna repa na sirovinskom području Sladorane zasijavana je na 8, pa i 9.000 hektara. No, vremena se mjenjaju i očito mnogim poljoprivrednicima nije dobro leglo prošlogodišnje iznenadno smanjenje otkupne cijene šećerne repe, pa su se neki odlučili ove godine prikloniti nekim drugim ratarskim kulturama. Sukladno onoj narodnoj da ko se u mlijeko opeče, i u jogurt duva.

"Ono što je nama najvažnije je da smo uspjeli zadržati najveći broj naših kooperanata. U ostatku Hrvatske je situacija i nešto teža jer je došlo do većeg smanjenja sjetvenih površina pod šečernom repom, ali nadamo se da će se do kraja sjetve situacija bitno popraviti te će slatki korijen u konačnici zasijati i oni koji se još uvijek predomišljaju", navodi direktor Sirovinske službe Sladorane Ivo Rešić. Prema njegovim riječima, ma što tko mislio, šećerna repa je još uvijek visokodohodovna kultura, a mnogi je proizvođači siju i zbog plodoreda.

"Vjerujemo da će cijena šećerne repe iduće godine biti veća jer mislimo da se cijenovno sada nalazimo na dnu. Cijena sada može samo rasti. Međutim, naš je prioritet postići što veću kvalitetu, odnosno veću proizvodnju kako bi se što bolje pripremili za ono što nas čeka od 2017. godine kada će biti ukinute proizvodne kvote i svi ćemo se naći na otvorenom tržištu na kojem će se moći proizvoditi neograničeno", navodi Rešić.

Foto: depositphotos.com