AgroKlub.com

\

Ratarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Ratarstvo » Proizvodnja heljde

Proizvodnja heljde

Heljda

Proizvodnja heljde

Datum: 16.05.2012. |

1

Kategorija:

Ratarstvo

Ratarstvo: Uzgoj heljde

Važnost heljde proizlazili iz njene kratke vegetacije pa se najčešće uzgaja kao naknadni ili postrni usjev.

Gospodarski značaj

Iako botanički ne pripada porodici trava, heljda se svrstava u žitarice zbog njene sličnosti u kemijskom sastavu zrna i načinu korištenja. Oljušteno zrno heljde sadrži oko 80% škroba, 10-15% proteina, 1-2% surovih vlakana, 2-3% masti i 1-2% minerala. Proteini heljde bolje su kakvoće od proteina ostalih žitarica budući da sadrže dvostruko više esencijalne aminokiseline lizin. Nadalje, zrno heljde ima i povećan sadržaj B1 i B2 vitamina, željeza i fosfora. Nakon ljuštenja zrno se može direktno upotrijebiti za juhu i kašu, a nakon meljave kao brašno za dobivanje kruha (ne sadrži lijepak), palačinka i njoka. Heljda je značajna i kao medonosna kultura jer joj cvatnja traje dugo i to tijekom razdoblja kada nema puno drugih biljaka za ispašu pčela. Med je taman sa specifičnim okusom kojeg neki ljudi ne vole, a drugi visoko cijene. Zbog niskih i nestabilnih prinosa zrna (do 1,0 t/ha), proizvodnja heljde kao glavne kulture uglavnom nije ekonomski isplativa, pa se u prošlosti uglavnom uzgajala kao naknadni ili postrni usjev.

Nema statističkih podataka o njenoj proizvodnji u nas, a danas se vrlo rijetko uzgaja i to najviše u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Agrotehnika za postrni uzgoj

Najbolja je pretkultura ozimi ječam budući da napušta tlo ranije od ostalih strnih žitarica. Tlo nakon žetve ozimih žitarica moramo što prije obraditi plitkim oranjem, teškim tanjuračama ili nekim rotirajućim oruđem (freza i sl.).

Osnovna gnojidba od malog je značaja budući da heljda dobro uspijeva i na tlima slabije plodnosti.

Međutim, akoje tlo izuzetno siromašno, može se prije obrade pognojiti s kompleksnim N:P:K gnojivima (8:26:26 ili 7:20:30) u količinama od 200 do 300 kg/ha. Prihrana dušikom u pravilu se ne obavlja jer je heljda izuzetno osjetljiva na polijeganje, naročito ako je parcela prije sjetve bila pognojena mineralnim gnojivom ili stajnjakom. Sjetvu heljde moramo obaviti odmah nakon pripreme tla za sjetvu, a najkasnije do prve dekade srpnja ukoliko se sije nakon pšenice. Može se sijati u uske (10-15 cm) ili široke (40-50 cm) redove s neznatnim razlikama u prinosu zrna, ali je za učinkovitiju zaštitu od korova bolja uskoredna sjetva. Dubina sjetve je od 2 do 4 cm. Ovisno o klijavosti sjemena i kvaliteti predsjetvene pripreme tla, norma sjetve iznosi oko 200 - 300 klijavih zrna/m2, što odgovara oko 50 - 90 kg sjemena na hektar. Najvažnije sorte heljde u Hrvatskoj su Bednja 4n, te slovenske sorte Darja i Siva.

Proizvođači koji siju domaće sjeme najčešće se koriste sjemenom iz prethodne žetve budući da ono starije od godinu dana može znatno izgubiti na klijavosti.

Heljda je veoma kompetitivna s korovima budući da brzo niče (u povoljnim uvjetima za 4 - 6 dana) i ima jak početni porast pa brzo zasjeni površinu, a time i iznikle korove. Zbog toga se kemijska zaštita od korova u pravilu ne primjenjuje. Međutim, ako je proizvođaču poznato da je parcela jače zakorovljena uskolisnim korovima (travama), može se odmah nakon sjetve primijeniti Dual 960 Gold u dozi od 1.2 l/ha. Na žalost, za sada nema dovoljno istraženih herbicida za borbu protiv širokolisnih korova. Strana istraživanja govore da je u ranoj fazi usjeva heljde, kada su kotiledoni korova tek izbili na površinu, moguće aplicirati translokacijske herbicide na bazi 2,4-D (primjerice Deherban A ili Dicocid) bez značajnih šteta po usjev heljde, ali u vrlo malim dozama (0.15 l/ha).

Zaštita od bolesti i štetnika u praksi se također ne obavlja budući da bolesti ne prelaze ekonomski prag štetnosti, dok male štete sjemenu i klijancima u tlu mogu činiti žičnjaci, a nakon nicanja buhači na listovima.

Žetva heljde

Usjev heljde započinje cvatnju već za 20 do 30 dana nakon nicanja, dok sama cvatnja traje veoma dugo (30 - 60 dana) odnosno sve do same žetve. Stoga se posebna pažnja u proizvodnji heljde mora posvetiti žetvi gdje se mogu očekivati gubici i od 50% pa i više zbog neujednačenog sazrijevanja usjeva i lakog osipanja zrna. Najbolje vrijeme žetve je kada 2/3 zrna na biljci dobije tamnosmeđu boju. Međutim, stabljika je u tom stadiju još uvijek dosta zelena i puna vode (listovi u potpunosti otpadnu tek nakon mraza). Stoga se žetva u pravilu obavlja nekoliko dana nakon što je usjev bio izložen prvom mrazu. Za samu žetvu potrebno je obaviti i određene promjene u radu kombajna (smanjiti brzinu motovila i promijeniti sito) u odnosu na žetvu ostalih žitarica.

Zrno je nakon žetve potrebno dosušiti na manje od 16% vode kako bi se moglo sigurno uskladištiti.

Autor: Prof. dr. sc. Zlatko Svečnjak

Broj pregleda članka: 14200; Uspješnost članka: 746

Izvor: Poljoprivredni glasnik

Tagovi: Žetva, Ratarstvo, Sjetva, Uzgoj, Proizvodnja, Heljda

Ključne riječi članka: proizvodnja, heljde, heljde, usjev, budući, heljda, sjetve, žitarica, obavlja, korova, pravilu, prije, ostalih, postrni, međutim

Slike Proizvodnja heljde

Komentiraj




Vaši komentari - Proizvodnja heljde

Jadranka Vučković

Jadranka Vučković, 05.04.2013.

umjesto komentara imam jedno pitanje. gdje mogu nabaviti sjeme heljde i koliko trebam sjemena za cca 200 čhv. možda još pokoji savjet. hvala

+9

AgroKlub pretraga

Ključne riječi:

Poredaj po:

 

Vaša pretraga obuhvaća 14788 članaka, 17015 slika i 753 videa s AgroKlub.com.

     

Izdvojeni oglasi - Ratarstvo

Herbicidi

Logran 20 WG

Logran 20 WG

Syngenta Agro d.o.o.

Logran 20 WG je sistemični selektivni herbicid iz kemijske skupine sulfonilurea za primjenu u...

Sjemenska roba

Kladdus - Z  - hibrid kukuruza

Kladdus - Z - hibrid kukuruza

KWS Sjeme d.o.o.

Visok i stabilan prinos bez kompromisa Opće informacije: Noviji rani dvolinijski hibrid visokog...

Pioneer