Pogreške koje narušavaju kvalitetu tla

Tlo je rahli i plodni površinski dio čvrste Zemljine kore, pirodna tvorevina čija se svojstva mogu mijenjati (obnavljati i degradirati). Zahvaljujući sposobnosti skladištenja, pretvorbe i usklađivanja prirodnih resursa (vode, topline i hraniva) tlo je najvažniji medij nastajanja biomase.

Radi ublažavanja nepovoljnih fizikalnih utjecaja prirode i čovjeka ima sposobnost regeneracije, iako samo do određenih granica. Uporaba i korištenje poljoprivrednog tla i zemljišta prihvatljivo je ako su ispunjeni svi uvjeti za njegovo obnavljanje. Kako bi poljoprivrednici ispunjavali sve uvjete za obnavljanje tla trebali bi poznavati pogreške uzrokovane obradom koje narušavaju kvalitetu tla, a one će biti pobliže objašnjene u ovom članku.

Uporaba i korištenje poljoprivrednog tla i zemljišta prihvatljivo je ako su ispunjeni svi uvjeti za njegovo obnavljanje.

Zbijenost tla

Zbijenost tla nastaje uslijed prirodnih (fizikalnih i kemijskih) i antropogenih (pod utjecajem ljudske djelatnosti) procesa. Zbijenost najčešće nastaje u prirodnim uvjetima u tlima s niskim sadržajem organskih i anorganskih koloida.

Tla se zbijaju zbog gubitka vode, isušivanja, utjecaja oborina (kiša i snijeg), ali i kao rezultat dužeg zadržavanja vode na površini tla. Obradom uzrokovano zbijanje mehanički je stres kojim se kvari struktura tla, propusnost za vodu, toplinu i zrak, a nastaje uslijed:

• gaženja (prometovanja) po tlu, prvenstveno kada je mokro
• obrade mokrog tla, težine strojeva, pritiska, razmazivanja i gnječenja oruđima,
• obrade na istu dubinu tijekom dužeg razdoblja, pritiska oruđa na tlo, npr. lemeša pluga ili diska tanjurače.

Kada govorimo o zbijenosti uzrokovanom obradom tla imamo zbijeni sloj nazvan taban pluga koji nastaje ispod oranog sloja u profilu tla između 20 - 36 cm, u ovisnosti od dubine oranja kao posljedica razmazivanja tla lemešom pluga i prolaza traktorskog kotača po dnu brazde. Osim taban pluga postoji i zbijeni sloj nazvan taban tanjurače koji nastaje zbog težine i klizanja diskova tanjurače u vlažnim i mokrim uvjetima obrade tla, ispod uobičajene dubine tanjuranja, na 6 - 18 cm.

Također,osim one uzorkovane obradom tla postoji i zbijenost uzrokovana gaženjem tla (prometovanje po tlu). Na stupanj deformiranosti tla utječe konstrukcija strojeva, opterećenje po jedinici površine i dužina trajanja stresa, proklizavanje kotača, veličina kontaktne površine tla i kotača te svojstva tla (npr. sadržaj vlage i organske tvari, nosivost).

Nakon svake radne operacije koja uzrokuje oštećenje, treba što prije primijeniti mjere popravka tla radi smanjenja nastalih oštećenja.

Tvorba grudaste i praškaste strukture

Pri dubljoj obradi suhih, slegnutih i zbijenih tala nastaje veliki broj agregata velikih dimenzija - gruda. Svojstva tla, kao što je npr. sadržaj gline i organske tvari, čimbenici su koji značajno utječu na ovaj proces. Jedna od karakterističnih posljedica obrade tla koja kontinuirano dovodi do razgradnje humusa povećana je izloženost riziku nastanka gruda (ilovasto i glinasto tlo). Višegodišnjom kontinuiranom primjenom obrade kojom se konzervira organska tvar ublažava se sklonost tala prema slijeganju i nastanku gruda.

Mehaničke zahvate obrade radi usitnjavanja gruda na suhom tlu prati nastanak praškaste strukture. Praškasta struktura tla jače je izložena eroziji vodom i vjetrom, zamuljivanju uslijed jačih kiša i nastanku pokorice nakon isušivanja. Kontinuirana primjena radnih operacija obrade tla koje uzrokuju nastanak grudaste i praškaste strukture doprinose degradaciji tla.

Erozija tla vodom i vjetrom

Jedan od čimbenika koji uzrokuje eroziju tla vodom jesu oborine (intenzitet, trajanje, veličina kapi, količina snijega, brzina topljenja snijega), drugi je nagib obradive površine, čija se strmina, duljina, oblik i izloženost meteorološkim utjecajima ubrajaju u važne čimbenike. Navedeni čimbenici nisu pod utjecajem obrade tla.

Čimbenici koji utječu na eroziju vodom su način transporta vode u tlu, sadržaj vlage, struktura, nehomogenost površine i pokrivenost vegetacijom. Erozija tla vjetrom proces je odvajanja, odnošenja i ponovnog nagomilavanja čestica tla na drugom mjestu.

Stagnacija (zadržavanje vode)

Štete od voda na obradivim površinama uzrokovane su prirodnim procesima, ali i načinom gospodarenja tlom. Redovito i dugotrajno zadržavanje vode na površini ima negativan utjecaj na kemijske i biološke značajke te mehanička svojstva tla.

Dugi period zadržavanja vode na površini tla umanjuje njegovu obradivost i plodnost zbog čega se umanjuje i gospodarska vrijednost obradive površine. Štete od stagnacije vode na površini tla povećavaju se i zbog ispiranja dušika u podzemne vode, a zatim u vode stajaćice (ekološka šteta).

Uslijed prevelike vlažnosti dolazi do ispiranja koloida tla u dublje slojeve koje dovodi do formiranja zbijenog sloja, koji u konačnici pogoršava (sprječava) procjeđivanje vode u dublje slojeve.

Tla moraju biti u takvom stanju da mogu uskladištiti što više vode. Od ukupne količine vode koja dolazi u sustav privremeno je suvišan samo onaj dio koji tlo i u dobrom stanju ne može uskladištiti.

Gubitak organske tvari i ugljika tla

Raznim djelovanjima na tlo (zaoravanje pašnjaka, konvencionalna obrada, kalcizacija, navodnjavanje, povećanje aktivnosti aerobnih mikroorganizama i razgradnje organskih tvari s većim udjelom ugljika) dolazi do jačeg oslobađanja ugljika, zbog čega dolazi do njegovog gubitka. Sadržaj ugljika u površinskom sloju do 30 cm, na tlu koje prethodno nije obrađivano, smanjuje se za oko 20 % tijekom prvih pet godina obrade (u klimatskim uvjetima panonske regije prosjek je oko 3 t ha-1).

Poljoprivredna tla kao i biljke igraju važnu ulogu u vezivanju i skladištenju atmosferskog CO2. Vezivanje CO2 doprinosi ublažavanju globalnih klimatskih promjena. Uporaba tla na osnovu učinka na organsku tvar može biti održiva, uravnotežena ili s povećanim gubitkom, kako slijedi:

• Bez navodnjavanja: reciklaža organske tvari, obrada i organska gnojidba tla prema potrebi, očuvanje vlage tla - porast sadržaja organske tvari.
• Uz navodnjavanje: uravnotežena gnojidba i gospodarenje organskom tvari tla, obrada uz očuvanje ugljika - ravnoteža.
• Bez navodnjavanja: uravnotežena opskrba tla organskom tvari kroz duže razdoblje, konzervacijska obrada tla i barem osrednja razina gnojidbe - ravnoteža.
• Kontinuirana obrada tla s gubljenjem ugljika: povremeno dodavanje organske tvari u tlo i neuravnotežena gnojidba - gubitak, dodatno povećan uz navodnjavanje.

Cijena knjige iznosi 150,00 kn, a možete ju naručiti putem mail adrese hdpot@pfos.hr ili na adresi HDPOT, Kralja Petra Svačića 1d, 31000 Osijek te pozivom na brojeve telefona +385 31 554 819 i +385 31 554 896.

Izvor: D. Jug, M. Birkas, I.Kisić; Obrada tla u agroekološkim okvirima, Osijek 2015.