Zbog povoljnih vremenskih uvjeta tijekom sjetve, ratari su se odlučili za nešto veće površine pod uljanom repicom nego prošle godine.
Prema procjenama, ove godine u Hrvatskoj je između 25 i 30 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta zasijano uljanom repicom.
Zbog povoljnih vremenskih uvjeta tijekom sjetve, ratari su se odlučili za nešto veće površine pod spomenutom kulturom nego 2015. Mnogi od njih odabrali su Pioneer hibride koji se temelje na svojoj raznolikosti i kvaliteti.
Sve prednosti ovog poznatog brenda predstavljene su jučer u Kutjevu na Pioneer danu polja. "Svake godine na 75 različitih mjesta radimo pokusna polja uljane repice gdje ispitujemo hibride koji će tijekom sljedećih godina doći na tržište. Ovdje u Kutjevu je posijano 10 hibrida od kojih su već četiri u prodaji. Sljedeće godine našu ponudu ćemo nadopuniti s dva nova hibrida.
Od noviteta mogu izdvojiti Clearfield tehnologiju koja olakšava upotrebu herbicida u uljanoj repici obzirom da su korovi dosta veliki problem. Nova tehnologija nudi dodatnu fleksibilnost u primjeni i samim time olakšava proizvodnju uljane repice", rekao je Mario Bačani, Pioneer marketing manager.
Prema riječima našeg sugovornika, Pioneer hibridi imaju povećanu tolerantnost na bolesti te se samim time njihova pojava ne odražava u većoj mjeri na prinos.
"Trenutačno naš najpopularniji hibrid je PT200CL. Riječ je o nasljedniku dobro poznatog PR46W14 koji je nadopunjen s Clearfield tehnologijom. Ratari su ga odlično prihvatili već prošle godine, no na tom području se i dalje razvijamo", istaknuo je Bačani.
U sklopu Dana uljane repice predavanje za proizvođače održao je prof. dr. Milan Pospišil s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. "Na proizvodnju ove kulture utječu ekološki uvjeti poput vremenskih prilika i vrste tla, odabir sjemena te tehnologija proizvodnje koja mora biti prilagođena sortama.
Posljednjih godina dosta se priča o navodnjavanju, iako je upitno isplati li se repicu navodnjavati. Za dobar prinos bitna je dobra tehnika u kritičnim razdobljima. Prvo je tijekom intenzivnog porasta u ožujku ili travnju kad repica raste u stabljiku, pa sve do cvatnje. Drugo kritično razdoblje je za vrijeme formiranje sjemenki. Tada bi se ova kultura trebala navodnjavati", naglasio je prof. dr. Milan Pospišil te istaknuo važnost gnojidbe.
"Poznato je da za sto kilograma sjemena, uključujući vegetativnu masu, uljana repica treba 4,6 kilograma dušika, 2,6 kilograma fosfora i 6 kilograma kalija. Kad se sve to preračuna na prinos od četiri tone po hektaru, ispadne da je potrebno oko 150 kilograma dušika, no mislim da rijetko tko toliko upotrebljava".
S profesorom Pospišil se složio i Željko Ačaj iz Gornje Gračenice koji je ove godine uljanu repicu posijao na 28 hektara poljoprivrednog zemljišta.
"Kod nas se u Moslavini dosta sije uljana repica jer je riječ o unosnoj kulturi koja prva dolazi i donosi prve novce. Poljoprivrednici je uglavnom ne gnoje jer nemaju sredstava. Poticaj nam kasni i ne znamo što smo dobili, a što ne. Proizvođači pokušavaju ostvariti što veći prinos jer za njih to znači i više prihoda, no cijena gnojiva, sjemena i zakupa zemlje je visoka".
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Swede rape, oilseed rape | Latinski naziv: Brassica napus L. (Partim)
Uljana repica proizvodi se zbog dobivanja ulja. U sjemenu uljane repice ima oko 40 % i oko 20 % bjelančevina. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvjetljenje i mazivo, a... Više [+]Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Partner
Corteva Agriscience Croatia d.o.o.
Florijana Andrašeca 18a,
Zagreb,
Hrvatska
tel: 01 / 29 58 000,
e-mail: mario.bacani@corteva.com
web: https://www.corteva.hr/