Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Suzbijanje korova
  • 25.09.2012.

Ozime žitarice i jesenski korovi

Suzbijanje korova u žitaricama

  • 3.373
  • 137
  • 0

Sjetva modernih visokorodnih sorti, povećana ishrana mineralnim gnojivima (naročto dušikom), ostaci korova (sjemenska baza u tlu) u predusjevu, reducirana mehanička obrada tla, ostaci korova na strništima, raznošenje kombajniranjem i sl. razlozi su redovite zakorovljenosti proizvodnih površina.

Korovi nanose direktne i indirektne štete:

  • Direktne štete uzgajanoj kulturi su u vidu oduzimanja hranjiva, vode, svjetla, prostora nad i ispod tla što direktno utječe na visinu uroda. Smanjenje uroda ovisi o vrsti korova, broju korova, agroekološkim uvjetima uzgoja kulturne biljke te o mjerama suzbijanja.
  • Indirektne štete korovi uzrokuju u vidu otežane žetve, smanjene vrijednosti proizvoda (nečistoće i neželjene primjese), uzrokuju polijeganje usjeva i jači razvoj bolesti, usjev kasnije dozrijeva sa zrnom slabije kvalitete, izazivaju alergije i dermatitis kod domaćih životinja i ljudi, povećavaju troškove proizvodnje...

Korovi imaju izvrsne mogućnosti prilagodbe pa ih je u pravilu nemoguće trajno iskorijeniti. Kažemo da su korovi pratitelji čovjeka. Suzbijanje korova iz tog razloga je beskonačan, skup i mukotrpan proces.

Najvažniji korovi žitarica koji niču u jesen:

  • Galiumaparine L.- čekinjasta broćika, priljepača, mačak
  • LamiumpurpuremL.- grimizna mrtva kopriva
  • Stellariamedia (L.) Vill.- mišjakinja, srednji crijevac, črevec
  • VeronicapersicaPoir.- perzijska čestoslavica
  • Papaverrhoeas L.- poljski mak, mak turčinak
  • Loliumperenne L.- engleski ljulj
  • Loliumspp. - ljuljevi
  • Aperaspica-venti (L.) Pb.- obična slakoperka, jednogodišnja rosulja, pahovka
  • (=Agrostisspica-venti)
  • Avenafatua, A. ludoviciana - divlja zob
  • Alopecurusmyosuroides - mišji repak

Galiumaparine L.- čekinjasta broćika, priljepača, mačak

  • Porodica: Rubiaceae - broćevi
  • Jednogodišnja biljka. Visina 30-150 cm. Stabljika snažna, polegla ili se penje, razgranjena, oštro četverobridna i ljepljiva od čekinjastih dlaka. List je klijačasto duguljast s malom bodljom na vrhu i kukasto-čekinjastim dlakama. Plod je dvočvorastikalavac koji se raspada na 2 okruglasta plodića se gustim kukasto-čekinjastim dlakama. Svaki plodić sadrži po 1 sjemenku. Sjeme klija u proljeće iz dubine tla od 10 cm.
  • Biljka proizvede 300-400 (1000) sjemenki.
  • Vrijeme cvatnje: svibanj-listopad
  • Stanište: strne žitarice, putevi, okućnice
  • Bezvrijedna krma. Primjena u homeopatiji.
  • Ova korovska vrsta najviše utječe na urod. Utvrđeno je da 20-30 biljaka/m2 može umanjiti urod za 50%. Dio populacije niče u jesen i to pri temperaturi od 11-150C. Sjeme mu je oblikom (i masom) slično zrnu pšenice pa ga kombajn prilikom žetve ne izdvoji. Prilikom žetve zelenom stabljikom se ovija oko vitla kombajna čime usporava žetvu.

Lamiumpurpureum L.-grimizna mrtva kopriva

  • Porodica: Lamiaceae (Labiatae) - usnače
  • Jednogodišnja do dvogodišnja biljka. Visina 10-25 (30) cm. Uz glavni korijen razvija se brojno bočno korijenje. Stabljika je četverobridna, krhka, s dugim donjim internodijima. List trokutasto-jajolik, često purpurnoljubičast i mekano dlakav s lica.
  • Sjeme klija u jesen i proljeće. Biljka proizvede 400-1400 sjemenki s dugom klijavošću u tlu.
  • Vrijeme cvatnje: travanj-listopad
  • Stanište: ozime žitarice, okopavine, voćnjaci, vinogradi, lucerništa, ruderalna staništa
  • Biljka ima neugodan miris i okus, a u većim količinama djeluje depresivno na stoku. Prokuhani mladi listovi sadrže vitamin C i karotin pa se mogu koristiti kao povrće. Ljekovita biljka.

Stellariamedia (L.) Vill.- mišjakinja, srednji crijevac, črevec

  • Porodica: Caryophyllaceae - karanfili
  • Jednogodišnja do dvogodišnja biljka. Visina 10-40 cm. Korijen je plitko razgranjen u tlu. Stabljika je razgranjena, nježna, polegla ili povijena. Plod je jajoliki tobolac sa 6 zaklopaca. Sjeme klija kasno u jesen ili rano u proljeće, iz dubine tla od 1-2 cm. Biljka proizvede 15 000-25 000 sjemenki, s dugom klijavošću.
  • Vrijeme cvatnje: veljača-prosinac
  • Stanište: ozime žitarice, okopavine, vrtovi, vinogradi, voćnjaci, ruderalna staništa
  • Nitrofilna vrsta. Kozmopolitska vrsta. Svinje i guske rado jedu izdanke, a ptice sjemenke. Mladi i sočni izdanci mogu se jesti kao zeleno povrće. Biljka sadrži soli K i Ca, provitamin A i vitamin C. Redovito je zastupljena u strnim žitaricama. Ima kratak životni ciklus pa se tijekom godine može tri puta osjemeniti.

VeronicapersicaPoir. - perzijska čestoslavica

  • Porodica: Scrophulariaceae - zijevalice
  • Jednogodišnja do dvogodišnja biljka. Visina 15-40 cm. Stabljika je djelomično polegla, od osnove razgranjena i dlakava. Plod je bubrežasti tobolac. Sjeme klije u proljeće, a ponekad tijekom cijele godine. Biljka proizvede 50-100 sjemenki.
  • Vrijeme cvatnje: ožujak-listopad
  • Stanište: ozime žitarice, vrtovi, ruderalna staništa
  • Bezvrijedna krma.

Papaverrhoeas L. - poljski mak, mak turčinak

  • Porodica: Papaveraceae - makovi
  • Jednogodišnja ozima biljka. Visina 25-90 cm. Biljka sadrži bijeli mliječni sok. Stabljika je čekinjasto dlakava. List je jednostavan, jednostruko do dvostruko rasperjan u krupno nazubljene odsječke. Donji list ima petljku, a gornji je sjedeći. Plod je tobolac, dug 1-2 cm, sa 7-9 pretinaca koji sadrže puno tamnosmeđih sjemenki. Sjeme klija u jesen ili proljeće iz plitkog sloja tla. Biljka proizvede 10 000-20 000 sjemenki, klijavih preko 10 godina.
  • Vrijeme cvatnje: svibanj-srpanj
  • Stanište: ozime žitarice, livade, ruderalna staništa
  • Vrlo škodljiva svježa krma. Sadrži otrovne alkaloide (readin, morfin, papaverin) i readinsku kiselinu. Kultivira se kao ukrasna biljka.

Loliumperenne L. - engleski ljulj

  • Loliumspp. - ljuljevi
  • Porodica: Poaceae (Gramnieae)-trave
  • Višegodišnja biljka. Visina 30-70 cm. Vlati su glatke i nerazgranate. Plojka je tamnozelena, široka 2-4 mm, čvrsta. Biljka proizvede 150-1000 sjemenki.
  • Vrijeme cvatnje: svibanj-rujan
  • Stanište: okopavine, strne žitarice, nogometna igrališta, livade i pašnjaci
  • Sije se u smjesi s mahunarkama za zasnivanje travnjaka, sportskih terena i parkova.
  • Pelud uzrokuje alergije.

Aperaspica-venti (L.) Pb. - obična slakoperka, jednogodišnja rosulja, pahovka
(=Agrostisspica-venti)

  • Porodica: Poaceae (Gramineae)-trave
  • Jednogodišnja ozima biljka. Visina 30-100 cm. Vlati su glatke i uspravne. List širok do 5 mm, većinom gol, rijetko hrapav na licu i naličju. Metlica je rahla, duga do 20 cm s brojnim klasićima. Plod je pšeno.
  • Sjeme klija u jesen na dubini od oko 1 cm. Vijabilnost do 2 godine.
  • Biljka proizvede 1000-12000 pšena.
  • Vrijeme cvatnje: lipanj-srpanj
  • Stanište: ozime žitarice, ruderalna staništa
  • Pelud uzrokuje alergije.
  • Najznačajnija korovska trava u strnim žitaricama. Pogoduju joj suha i pjeskovita tla. Dobro busa, a dospije istovremeno s pšenicom. Rastom je viša od modernih sorti pšenice. Uzak plodored i vijabilnost sjemena pogoduju daljnjem širenju.

Zaštita od korova

  1. Preventivne i kulturalne mjere
    U osnovi, vrijede sva pravila dobre poljoprivredne prakse u zaštiti bilja. Prije svega, potrebno je osigurati sjetvu čistog sjemena-sijati dorađeno sjeme proizvođačkih kuća (instituta), a izbjegavati farmersko sjeme i tavanušu. Trebalo bi obratiti pozornost na dobro osmišljen plodored i pravovremenu i kvalitetnu obradu tla u sustavu obrade tla za žitarice. Povećanje gustoće sklopa, izbalansirana gnojidba i održavanje optimalnog pH tla pogoduje boljim kompetitivnim mogućnostima žitarica.
  2. Mehaničke mjere
    U usjevima gustog sklopa nije moguće provesti kultiviranje. Stoga su mehaničke mjere borbe protiv korova ovdje ograničene na preventivne mjere.
  3. Kemijske mjere
    Zbog vrlo ograničenih mogućnosti kontrole korova drugim sredstvima, upotreba herbicida je primarna mjera borbe protiv korova u kulturama gustog sklopa. Suzbijanje korova herbicidima u ozimim žitaricama u jesenskom periodu bit će potrebno ako smo žitarice posijali rano i ako zima počne kasno te ako imamo neki od preduvjetaiz uvoda. U tom slučaju korovi se u mogu razviti u velikom broju tijekom jeseni te uzrokovati gubitke u proizvodnji koje kasnije nećemo moći ublažiti.
    Jesenski herbicidi moraju sadržavati kombinaciju aktivnih tvari koje osim suzbijanja jesenskih korova pokazuju i rezidualni učinak na nicanje proljetnih korova.

Strne žitarice zbog velikog broja biljaka po jedinici površine (gušćeg sklopa) bolje konkuriraju korovima od okopavinskih kultura. Moguće je odrediti kompeticijski prag štetnosti ispod kojega korovi nemaju utjecaja na prinos.

Kritični brojevi za jesensko - zimsko razdoblje:

  • jednogodišnji uskolisni korovi - 25 biljaka/ m,
  • jednogodišnji jesensko zimski korovi malog habitusa- 20 biljaka/m2,
  • jednogodišnji jesensko zimski korovi srednjeg habitusa - 15 biljaka/m2,
  • agresivni jesensko zimski jednogodišnji korovi - 0,5-1 biljaka/m2.

Prag za tretiranje može se uzeti i 5% površine tla ili 70 do 80 korova više vrsta u stadiju kotiledonaili prvog pravog lista / m2.

Rokovi tretiranja herbicidima:

  1. nakon sjetve, a prije nicanja kulture/ pre-emergence
  2. nakon nicanja kulture u jesen/ post-emergence u jesen
  3. nakon nicanja kulture u proljeće/ post-emergence u proljeće

1. nakon sjetve, a prije nicanja kulture/ pre-emergence
U ovom roku primjenjuju se rezidualni herbicidi na dobro pripremljenom i usitnjenom tlu. Za dobru selektivnost herbicida, sjetva treba biti obavljena korektno, na propisanu dubinu (do 5 cm). Poželjno je da ovaj tip herbicida ima što širi spektar djelovanja jer se korovi suzbijaju napamet. Ujedno je poželjno produženo rezidualno djelovanje. Većina danas registriranih herbicida za primjenu u jesen pokazuju ova svojstva u praksi. Prednost jesenskog tretiranja je rasterećenje strojnog prstena u proljeće (kada se obavljaju drugi radovi u proljetnim kulturama), aplikacija nije ovisna o vjetru i zanošenju na druge kulture, ne ovisi o razvojnoj fazi. Negativne strane su što se korovi tretiraju napamet te što se ovim tretmanom ne mogu suzbiti višegodišnji korovi.

2.nakon nicanja kulture u jesen/ post-emergence u jesen
U slučaju da nije primjenjen pre-em herbicid, od faze razvoja tri lista pa do jesenskih mrazova ima dovoljno vremena za primjenu herbicida. Svi pre-em herbicidi selektivni su i u ovoj fazi razvoja žitarica. U ovoj fazi primjena herbicida je ekonomičnija i ekološki povoljnija jer se apliciraju niže doze s istim konačnim učinkom na korove kao i kod pre-em primjene. Korovska biljka upije herbicid preko lista i preko korijena.

Herbicidi u prodaji 2012.g. za suzbijanje jesenskog spektra korova u ozimim žitaricama:
Pripravak
Aktivna tvar
Pre-em
Post-em jesen
Spektar
Proizvođač/
distributer
diflufenikan 100 g/l izoproturon 500 g/l
1,5-1,75 l/ha
1,25-1,5 l/ha
Jednogodišnji širokolisni i uskolisni
VETERINA KALINOVA
diflufenikan 100 g/l izoproturon 500 g/l
1,5-1,75 l/ha
1,25-1,5 l/ha
Jednogodišnji širokolisni i uskolisni
AGAN
izoproturon 500 g/l + beflubutamid 85 g/l
-
2-3 l/ha
Jednogodišnji širokolisni i uskolisni
CHROMOS AGRO
klortoluron 79%+triasulfuron 0,75%
2 kg/ha
(ne ječam)
1,5 kg/ha
Jednogodišnji širokolisni i uskolisni
HERBOS
prosulfokarb (800 g/L).
3-5 l/ha
3-5 l/ha
Jednogodišnji širokolisni i neki jednog. uskolisni
SYNGENTA
triasulfuron (200 g/kg).
-
35-40 g/ha
jednogodišnji širokolisni
SYNGENTA
izoproturon 510 g/l
2,5-3,5 l/ha
-
Jednogodišnji uskolisni i neki širokolisni
AGAN
klortoluron 500 g/l
3-4 l/ha
-
Jednogodišnji uskolisni i neki širokolisni
AGAN

Paziti: TENA se u ječmu koristi samo nakon nicanja, dakle nakon razvoja 3. lista. Pri upotrebi pripravaka pažljivo se pridržavajte uputa proizvođača.

Da bi sve navedeno bilo provedivo u praksi, svaki proizvođač mora isplanirati strategiju suzbijanja korova na svakoj njivi, u svakoj kulturi a u određenim situacijama (naglašena zakorovljenost jednom vrstom, višegodišnji korovi, invazivne vrste i sl.) i strategiju suzbijanja pojedine korovne vrste.

Strategiju suzbijanja korova moguće je napraviti na temelju poznavanja tehnologije uzgoja kulture i specifičnih zahtjeva prema agroekološkim uvjetima, poznavanja biologije, ekologije i štetnosti pojedinih korovni vrsta, poznavanja kritičnog razdoblja zakorovljenosti (KRZ) za pojedinu kulturu, prepoznavanje (determinaciju) korova u ranom stadiju razvoja i poznavanja svih prethodno opisanih mjera suzbijanja korova (TEHNOLOŠKE UPUTE ZA INTEGRIRANU PROIZVODNJU RATARSKIH KULTURA ZA 2012. GODINU-MPS).

Autor: Renato Vilenica, dipl.ing.agr.


Tagovi

Ozime žitarice Korovi Suzbijanje korova Herbicidi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ove godine pripremili smo bogat program. Vidimo se!
#gudovac2024