Otkupna cijena krušarice ni blizu cijeni kruha!

Može li kilogram pšenice koštati kao jedno pecivo? Upravo toliko je iznosila otkupna cijena ove krušarice koju je svojevremeno odredila još i Marija Terezija.

"U povijesti su uvijek bili prijepori koja je cijena pekarskih proizvoda, a koja pšenice. Priča ide u tom smjeru da se napravio jedan dogovor prema kojemu je od tijesta za kruh napravljen proizvod određene težine, a cijena po kojoj se prodavao, za seljake je bila otkupna cijena pšenice", priča Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Kako se u prošlosti formirala cijena pšenice?

No, dok su cijene primarnih proizvoda ostale na istoj razini, u međuvremenu je sve ostalo poskupjelo. Kada su farmeri za kilogram pšenice dobivali 1,30 kuna, gnojivo je bilo upola jeftinije, a vekna kruha prodavala se po 3 kune, prisjećaju se poljoprivrednici.

Može li kilogram pšenice koštati kao jedna kifla?

"U međuvremenu je sve poskupjelo i to za 100%, a kada se priča o pšenici, ona uvijek pada ispod iznosa koji su bili prije desetak i više godina", nastavlja čelnik HPK-a.

Cijena pšenice pada, cijena svega ostalog raste

Ove godine, smatra on, teško je bilo što očekivati jer su najave šarolike. Cijena ovogodišnje pšenice zbog iščekivanja rekordne žetve i viškova u okruženju i na svjetskoj razini, prema određenim prognozama, bit će ispod kune.

Poljoprivrednik postaje zarobljenik sustava

"Svjesni smo kako bi kupci prošli što jeftinije, ali poljoprivrednik se uvijek nalazi u nezgodnoj situaciji. Onoga trenutka kada je krenuo u sjetvu nije imao dovoljno novca zbog čega postaje zarobljenikom sustava. Kreditor mu određuje cijenu repromaterijala, kamatu, a u konačnici i uvjete otkupa i cijenu. Stoga onaj koji nema novca, po tom pitanju, ne može baš ništa napraviti", tumači Brlošić.

Pod pšenicom je 150 tisuća hektara

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pod pšenicom je 150.000 hektara, što je za 9.000 više negoli prošle godine kada je u silose spremljeno 760.000 tona, a prosječan prinos se kretao 5,4 tone po hektaru. Ove godine u Žitozajednici, kako prenose mediji, očekuju rekordnu žetva između 800 i 900.000 tona pšenice.

Hrvatske potrebe za pšenicom su 400 tisuća tona

Dok su hrvatske potrebe za ovom krušaricom prijašnjih godina iznosile oko 550.000 tona, zbog uvoza pekarskih proizvoda i brašna, one su pale na 400.000 tona. Istovremeno se očekuje kako će se u svijetu požnjeti oko 730 milijuna tona, dok je svjetska potrošnja na razini 707 milijuna tona.

Pšenica više nije dohodovna

"U Srbiji je cijena pšenice oko 1,10 kuna. Kod nas se ona nekada određivala prema mađarskoj burzi plus trošak prijevoza do nekog našeg silosa u Hrvatskoj, a trenutno se određuje cijena na mađarskoj burzi umanjena za prijevoz i neke druge troškove koji nastaju kako bi se roba dovezla do nekog silosa burze u Mađarskoj", zaključuje Brlošić pripisujući sve navedene razloge kontinuiranom smanjenu zanimanja poljoprivrednika za sjetvom pšenice.

"Pšenica će se uvijek sijati na 100 do 150.000 hektara. Ne mogu svi prijeći na male kulture. Nekada smo bili žitnica, ali pšenica trenutno nije dohodovna kultura i nešto će se morati promijeniti", poručuje Brlošić.

Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL