Nije svako žutilo bolest

Sa sunčanijim danima i višim temperaturama zraka, sve više je i poljoprivrednika u poljima, dio se bacio na proljetnu setvu, a dio u zaštitu i prihranu ozimih ratarskih kultura koje su počele napadati i bolesti te je gotovo postala nužna svakodnevna nazočnost ratara u poljima koji obilaze i nadgledavaju svoje usjeve.

"Uvijek savjetujem ratarima; dobro pogledaje svaki svoju njivu. Svaka je različita iako se možda nalaze jedna pored druge", kaže Mira Živković, viša stručna savjetnica zaštite bilja Savjetodavne službe Vukovarsko-srijemske županije.

"Nažalost, mnogi ratari zbog prevelike vlage još uvijek ne mogu u svoja polja. Poglavito je taj problem naglašen na nižim područjima i na onim površinama koje se nalaze u depresijama", navodi Mira Živković dodajući kako su ozimi usjevi u ovo doba godine izloženi brojnim bolestima, pa se tako kod pšenice mogu javiti žuta hrđa i palež lista.

Na ratarskim površinama vlaga još uvijek problem

Prema njezinim riječima, nisu to nove bolesti i svaki imalo iskusniji poljoprivrednik zna što mu je činiti. "Rekli bi; stare bolesti, stara zaštitna sredstva", napominje uz savjet poljoprivrednicima kako bi bilo dobro da ukoliko jesenas nisu u takvim pšenicama suzbijani korovi, da se to učini odgovarajućim herbicidima zajedno sa zaštitom od bolesti.

"Pri tome treba paziti na niz važnih stvari. Treba vidjeti u kojoj se fazi razvoja nalazi pšenica pa tek onda djelovati, a u slučaju suzbijanja korova, o kakvim je korovima riječ", napominje dodajući kako nije primjerice svako žutilo na pšenici znak da je pšenica obolila.

"Nije svako žutilo bolest. Uzroka naime može biti puno više. Isto tako i kada dođe do bolesti, uzroka je također puno. Netko je zasijao svoje, ne odviše kvalitetno sjeme pa mu usjevi ne izgledaju dobro. Netko ne vodi računa o plodoredu. Nekome je problem prevelika vlaga. Neki zbog neimaštine nisu bacili dovoljno prihrane ili je ona potpuno izostala. Uzroka je loše kondicije i izgleda usjeva jako puno, ali je ključno da se uvijek može utvrditi točan razlog zašto je do nečega došlo", napominje Živković.

Prema njezinim riječima, bez obzira na koji se način usjevi u proljeće tretirali, ključno je zaštititii zelenu masu biljke koja mora ostati očuvana. Ukoliko se pak na nekim površinama bolesti ponavljaju, treba ispitati zašto je tomu tako.

"Znam da je ponekim poljoprivrednim proizvođačima teško se pridržavati naših preporuka i da mnogi jedva sastavljaju kraj s krajem i sve teže im je odvojiti novac za prihranu ili zaštitna sredstva. Ali, ulagati se jednostavno mora. Jedino tako ćemo doći do boljih prinosa i sigurnije proizvodnje. Većina poljoprirednika to razumije i zna da ukoliko želi kvalitetno požnjeti ili ubrati, mora u zemlju uložiti i novac, i trud, i znanje. Jedno bez drugog ne ide", kaže ta poljoprivredna stručnjakinja.