Kreće sjetva, gnojivo (ne) poskupljuje

Počela je proljetna sjetva u kojoj bi ukupno trebalo biti zasijano 425.909 hektara sjetvenih površina, dok je lani zasijano 441.304 hektara ratarskih kultura, od čega najviše kukuruza - na 280.000 hektara.

Nastojeći da predstojeća sjetva bude što kvalitetnija, uvažavajući agrotehničke rokove i pripreme za proljetne radove u poljoprivredi, a svjesni činjenica da će bez pomoći države sjetva biti upitna, država planira isplatiti 520 milijuna kuna potpora. Od toga je 280 milijuna kuna poticaja za kukuruz, koji je najvažniji dio stočne hrane, a koja je u odnosu na prošlu godinu poskupjela gotovo 80 posto.

Podsjetimo, prošle je godine zasijano 313.779 hektara kukuruza, od čega 267.184 hektara kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a 46.595 hektara kod poslovnih subjekata. Lani je zasijano više suncokreta u Hrvatskoj na 38.635 hektara, dok se ove godine planira zasijati 30.000 hektara te uljarice. Riječ je o zahtjevnoj proizvodnji, odnosno skupoj mehanizaciji, za koju se ratari teško odlučuju.

Uz to, ratari nisu sigurni koje će kulture biti dobro plaćene na jesen, kao što je to lani bio slučaj s kukuruzom, jer otkupne cijene doznaju tek uoči žetve, a sada ostaje i otvoreno pitanje koliko će globalna gospodarska kriza utjecati na otkupnu cijenu poljoprivrednih sirovina na jesen. Domaći ratari za sada jedino znaju koja će biti zajamčena otkupna cijena šećerne repe koju jamče šećerane.

Kako lani nisu bili zadovoljni isplatama za suncokret i kukuruz, koji sada ima osjetno višu otkupnu cijenu nego jesenas, proizvođači se osjećaju prevareni, pa bi se mogli više okrenuti sadnji povrća i soje. I u planu Ministarstva je sijanje više povrća, soje i zobi. Kada je riječ o povrću, lani je u sustavu poticaja zasijano 13.076 hektara, a ove se godine planira zasijati 13.500 hektara povrća.

Proljetna sjetva u Osječko-baranjskoj županiji, najvećoj ratarskoj županiji, planira se obaviti na ukupno 108.000 hektara. Kukuruzom se planira zasijati 74.500 hektara, sojom 11.000 hektara, suncokretom 10.000 hektara, a šećernom repom 9000 hektara.

Problem je što neke šećerane još uvijek nisu ugovorile sve planirane površine pod repom, nego su to učinile za 6000 hektara, pa će se repa opet uvoziti iz Mađarske i Vojvodine. Soje je lani zasijano 35.816 hektara, a ove je godine plan 40.000 hektara. Zobi (jare) zasijano je lani 16.745 hektara, a sad je planirano 20.000 hektara.

Što se tiče špekulacija o poskupljenju mineralnoga gnojiva, iz kutinske Petrokemije poručuju da gnojivo zasad neće poskupjeti. Istina, poskupjelo je u siječnju u prosjeku šest posto, nakon što je plin, koji čini pola troška proizvodnje u Petrokemiji, u posljednjih godinu dana poskupio oko 100 posto. Međutim, praksa da se odgodi plaćanje na četiri mjeseca za sve kupce mineralnih gnojiva te dodatni popust od četiri posto za sve kupce koji plate gnojivo bez odgode plaćanja, ove se godine teško može očekivati. No, Ministarstvo će i dalje pratiti cijene i stanje na tržištu mineralnih gnojiva i pokušavati olakšati poljoprivrednim proizvođačima proljetnu sjetvu.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ