Kako planirati plodored u ratarstvu?

Plodored je jedan od sustava biljne proizvodnje koji predstavlja pravilnu prostornu (poljosmjena) i vremensku (plodosmjena) izmjenu usjeva. U agroekološkom smislu, plodored bi trebao nadomjestiti ravnotežu prirodnih biljnih zajednica. Pravilan plodored ima višestruke pozitivne utjecaje na različite aspekte poljoprivredne proizvodnje.

Zastupljenošću leguminoza (mahunarki) u plodoredu povećavaju se rezerve dušika u tlu. Sjetvom usjeva za zelenu gnojidbu povećavaju se rezerve hraniva u tlu i poboljšava njegova struktura. Strne žitarice reduciraju širenje korova i smanjuju eroziju, dok višegodišnje leguminoze, trave i djetelinsko-travne smjese čuvaju tlo od gubitka organske tvari. S ekonomskog aspekta, plodored omogućuje bolju raspodjelu radnog vremena tijekom godine, a smatra se da je prinos usjeva uzgajanih u plodoredu prosječno 5-15% veći nego pri uzgoju u monokulturi.

Prinos usjeva veći i do 15%

Pri izboru poljoprivrednih kultura koje će biti zastupljene u plodoredu, osim želja i mogućnosti poljoprivrednog gospodarstva, treba prvenstveno uzeti u obzir agroekološke uvjete proizvodnje (tlo, klima), a zatim ekonomičnost proizvodnje i zahtjeve tržišta.

Jedan od glavnih razloga uvođenja vremenske izmjene usjeva je tolerantnost usjeva na ponovljenu sjetvu na istoj površini. Neki usjevi su samostabilni i dobro podnose ponovljenu sjetvu kao što su kukuruz, soja, konoplja, duhan. Nasuprot njima, izrazito osjetljivi, samolabilni usjevi su uljana repica, suncokret, šećerna repa, zob, lan, lucerna i njih treba uzgajati u višegodišnjem razmaku.

Prilikom planiranja plodoreda treba poznavati i međusobnu podnošljivost (kompatibilnost) usjeva. Svaki predusjev ostavlja u tlu ostatke podzemnih organa, izlučevine i međuproizvode razgradnje koji mogu imati pozitivan, neutralan ili negativan utjecaj na sljedeću kulturu u plodoredu. Tako je uljana repica dobar predusjev za ozimi ječam, ali ne i za šećernu repu i suncokret. Zob može biti predusjev pšenici, ali se ne preporučuje za predusjev ječmu. Trave i djetelinsko-travne smjese poželjan su predusjev okopavinama. Međutim, u slučaju preoravanja travnjaka i djetelišta moguće je očekivati jači napad žičnjaka.

Sjetva nematocidnih usjeva

Na tlu ili u tlu nakon žetve ili berbe predusjeva ostaje i sjeme korova, uzročnici biljnih bolesti i štetnici koji u povoljnim uvjetima mogu preživjeti i dulje vremensko razdoblje. Sljedeća kultura u plodoredu ne bi trebala imati zajedničke bolesti i štetnike s predusjevom. Zbog toga soja, uljana repica i suncokret ne bi smjeli slijediti jedna drugu u plodoredu, već bi minimalni vremenski razmak između njih trebao biti jedna, a po mogućnosti i dvije godine. Kao najveći problem ističe se prisutnost štetnih nematoda u tlu koje se vrlo teško suzbijaju. Jedan od mogućih načina suzbijanja nematoda je sjetva nematocidnih usjeva kao što je rauola koja se može sijati ili kao glavni usjev ili kao usjev za zelenu gnojidbu.

Usjevi plićeg i dubljeg korijenovog sustava

U plodoredu bi naizmjenično smjenjivati usjeve plićeg (npr. strne žitarice) i dubljeg korjenovog sustava (suncokret, uljana repica) kako bi se iskoristile zalihe hraniva u dubljim slojevima tla. Nakon mahunarki koje u tlu ostavljaju značajne zalihe dušika, treba uzgajati usjeve s visokim potrebama prema dušiku (kukuruz, pšenica). Nakon primjene stajnjaka treba sijati kulture koje dobro reagiraju na organsku gnojidbu i ostvaruju veći prihod (šećerna repa).

Poredak kultura u plodoredu

Prva kultura u plodoredu treba biti ona koja zahtijeva intenzivnu obradu i obilnu gnojidbu kao što je šećerna repa ili kukuruz. Iza njih bi trebale slijediti strne žitarice, a zatim ponovo okopavine. Najmanji plodored u našim agroekološkim uvjetima trebao bi biti tropolje - okopavina, strna žitarica i leguminoza npr. kukruz - pšenica - soja.

Dobar primjer četverogodišnjeg plodoreda za poljoprivredna gospodarstva koja se bave isključivo ratarskom proizvodnjom je kukuruz - suncokret (uljana repica) - pšenica - soja, dok je za gospodarstva koja imaju i stočarsku proizvodnju plodored nešto drugačiji npr. kukuruz - ječam - soja - pšenica. U petogodišnjem razdoblju mogu se izmjenjivati npr šećerna repa - kukuruz - pšenica - uljana repica - ječam.

Recept za savršen plodored?

Za izradu plana plodoreda najprije treba napraviti plan parcela, a zatim plan kultura koje se žele (i mogu) uzgajati vodeći računa o potrebama gospodarstva, raspoloživoj mehanizaciji, rasporedu radnog vremena tijekom godine, karakteristikama tla i parcela, zahtjevima tržišta kao i potrebnim ulaganjima u proizvodnju.

Recept za savršen plodored ne postoji. Postoje pravila kojih se treba pridržavati kad god je to moguće uz uvažavanje agroekoloških uvjeta na koje ne možemo utjecati (toplina, svjetlost, oborine). Uzgoj kultura isključivo prema zahtjevima tržišta dugoročno nije održiv. Uzgojem većeg broja kultura poljoprivredno gospodarstvo je stabilnije jer u jednoj godini različite kulture u pravilu imaju i različite ekonomske učinke.

Napomena za poljoprivrednike korisnike zelenog plaćanja: pomoću EZP kalkulatora možete provjeriti ispunjava li Vaš plan sjetve potrebne uvjete raznolikosti usjeva i ekološki značajnih površina.

Foto: Robert Schneider/bigstock.com