Sve veći izvoz hrvatskog kukuruza zasigurno je povezan s padom stočarske proizvodnje. S druge strane, soja je dosad bila relativno profitabilna, no povećanje proizvodnje smanjit će joj cijenu.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Hrvatska je od 2010. do 2014. godine povećavala i izvoz i uvoz kukuruza. Kad je o konkretnim brojkama riječ, stanje je sljedeće. Godine 2010. uvezli smo 22.645, a izvezli 179.484 tona kukuruza, da bi prošle godine uvezli gotovo dvostruko više, odnosno 43.330 tona, ali također i udvostručili izvoz na 348.172 tone.
Najviše, i to 333.699 tona izvezli smo tzv. običnog kukuruza i na tome zaradili oko 51 milijun eura, a najmanje uvezli, tek tisuću tona, kukuruza za sjetvu trostrukih hibrida što nas je stajalo 2.577 eura.
Na prvo čitanje zarada se čini dobrom, no ako je toliko povećanje izvoza kukuruza u posljednjih pet godina rezultat smanjenja stočarske proizvodnje, a znamo da je ona itekako u padu, ove brojke nažalost, dobivaju sasvim drugi smisao.
Poznato je da posljednjih godina na našim poljima proizvodimo sve veće i veće količine soje. Stoga ne čudi što, gledajući unazad nekoliko godina, njezin izvoz sve više raste, a uvoz se smanjuje. U odnosu na, primjerice, 2010. godinu kada smo izvezli 37.731 tonu soje u zrnu, a uvezli neznatno manje, 31.358 tona, u prošloj smo godini soje izvezli dvostruko više, čak 78.354 tone, a uvezli samo 1.631 tonu.
Sojom smo dakle prošle godine dobro trgovali i zaradili 28 milijuna eura. Izvozne brojke će se, pretpostavlja se, nastaviti povećavati, jer zbog zelenih plaćanja, ove godine soje u Hrvatskoj ima još više. No, kao što svaka medalje ima dvije strane, realno je očekivati da do izražaja dođe i ova vezana uz soju. Jer povećanje proizvodnje gotovo sigurno garantira i pad njezine isplativosti.
Foto: pixabay.com
Povezane biljne vrste
Tagovi
Autorica
Cijene dušičnih i fosfornih gnojiva padaju na svjetskom tržištu
Rusija zauzima europsko tržište pšenice - konkurencija bez presedana
Lemken predstavio Solitair DT sijačicu s 32 reda i radnog zahvata četiri metra
Koliko gusto sijati kukuruz i o čemu to ovisi?
Maja Celing Celić
prije 4 tjedna
Hm, znači moram živjeti još 56, 57 godina da doživim da proljeće počinje 21.3. Ok, nema frke ;)
đorđe patković
prije 8 godina
gđo Sandra , da li imate podatak koliko smo uvezli sojine sačme i koliko od uvezene sačme je GMO , jer to je najbitnije , od te sačme većinom nastaje protenski dio svih proizvoda stočarstva , mljekarstva itd
Ivan Tvrdojević
prije 8 godina
pa čemu sav taj uvoz-izvoz "pretakanje iz šupljeg u prazno"pametni i školovanj će reći sada smo dio evrope granice su otvorene promet robe i usluga je slobodanmeni se čini da je to trgovina zbog trgovine ili još bolje zbog izvozni subvencija
Sandra Špoljar
prije 8 godina
Poštovani Matej, ni slučajno me ne vrijeđate. Čak štoviše, zahvaljujem na ukazanom. Naravno da fali nula, riječ je o milijunima eura. Ostale negdje između pisanja i objave teksta. Tražimo ih. Lp.