Gnojidba uljane repice

Uljana repica može postići bogate prinose uz optimalne uvjete za rast, razvoj i dobru mineralnu ishranu. Ova kultura ima veće potrebe za dušikom i fosforom tijekom njenog intenzivnog rasta i razvoja, dok kalij ima važnu ulogu u otpornosti uljane repice prema niskim temperaturama. Od mikrohranjiva, uljana repica ima najveće potrebe za borom, koji je važan u razdoblju cvatnje i nalijevanju zrna, a njegov nedostatak može se javiti na pjeskovitim i alkalnim tlima.

Najveći dio hranjiva usvaja gnojidbom organskim i mineralnim gnojivima. Od organskih gnojiva, stajnjak se može primijeniti direktno u gnojidbi uljane repice, ali je bolja njegova iskoristivost u gnojidbi predkulture. Ukoliko se organska gnojiva koriste direktno u proizvodnji uljane repice, potrebno ih je primijeniti prije dubokog oranja u količini oko 20 t/ha. Kod određivanja količine i odnosa mineralnih gnojiva u ishrani uljane repice, neophodno je napraviti kemijsku analizu tla. Razliku između količine hranjiva koju biljci osigurava tlo i potrebe biljke za određeni prinos, potrebno je nadoknaditi mineralnom gnojidbom prema vremenu primjene - osnovna, pred sjetvu gnojidba i prihrana.

Osnovna gnojidba

Gnojidba u osnovnoj obradi tla se obavlja u jesen i tada se mineralno gnojivo zaorava na punu dubinu oranja, tako da su biljke tijekom cijele vegetacije osigurane potrebnim biljnim hranjivima. Time se biljke potiče na razvoj korijena u dublji sloj tla gdje ima dosta vlage i same su biljke otpornije na sušu. U osnovnoj gnojidbi dodaje se biljkama najveći dio potrebnog fosfora i kalija te manji dio dušika. Ukupna količina dušika ne dodaje se u jesen, jer postoji opasnost da se dijelom izgubi ispiranjem u dublje slojeve tla.

Od kompleksnih gnojiva u osnovnoj gnojidbi mogu se primjetni formulacije koje sadrže više fosfora i kalija, a manji udio dušika kao što su: NPK 8-26-26 ili NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30 ili NPK (MgO) 8-16-24 (2). Potrebne količine mineralnih gnojiva u osnovnoj gnojidbi su 300-500 kg/ha, ovisno o zalihama hranjiva u tlu.

Gnojidba pred sjetvu

Ova gnojidba obavlja se zajedno s pripremom tla pred sjetvu kada se gnojivo unosi u plići sloj tla tanjuračama ili sjetvo-spremačima. Cilj gnojidbe je da usjev u početnom razvoju ima dovoljno pristupačnih hranjiva. Od mineralnih kompleksnih gnojiva primjenjuju se formulacije sa približno jednakim udjelom biljnih hranjiva, dušika, fosfora, kalija i sumpora, kao što su formulacije: NPK 15-15-15 ili NPK (SO3) 15-15-15 (18) ili NPK (SO3) 15-15-15 (7) ili NPK 20-10-10 u količinama 150-200 kg/ha. Ukoliko su osnovnom gnojidbom dodane ukupne potrebe biljke za fosforom i kalijem, u gnojidbi pred sjetvu može se unijeti amidno dušično gnojivo UREA u količini 100-120 kg/ha ili UAN u količini 100-150 l/ha.

Prihrana

Prihrana gnojivima obavlja se u vrijeme rasta i razvoja biljaka kako bi se osigurale dovoljne količine pristupačnih biljnih hranjiva, te osobito dušika. U ranoj prihrani najbolje je gnojiti dušičnim gnojivima u lako pristupačnom obliku kao što je amonijsko-nitratni oblik dušika, odnosno KAN u količini 150-200 kg/ha.

Prihrana u dva obroka nema velike prednosti od jedne prihrane u vegetaciji. Jedino u slučaju kad nakon prve prihrane padnu obilnije i dugotrajnije oborine, također na laganim i pjeskovitim tlima potrebno je obaviti i drugu prihranu jer u takvim uvjetima može doći do ispiranja dušika. Ukoliko se prihranjuje u dva obroka, veći obrok dušika treba dodati u prvoj prihrani.

Druga prihrana obavlja se kada se iz rozete listova pojave prvi pupovi, odnosno dva do tri tjedna nakon prve prihrane. U ovoj prihrani mogu se primijeniti dušična gnojiva: UREA ili KAN u količini 100-120 kg/ha ili UAN u količini 100-120 l/ha. U uvjetima nedostatka oborina prihrana može biti folijarna, tekućim gnojivom 5 % otopine Fertine R koja sadrži: 10 % dušika, 5 % kalija, 2 % magnezija, 0,5 % bora i 3 % cinka.

Foto: depositphotos.com