Gnojidba uljane repice

Uljana repica najbolje uspijeva na dubokim, humusom i kalcijem bogatim ilovasto-glinastim tlima, neutralne do slabo alkalne reakcije tla (pH 6,6 - 7,6), ali podnosi i dosta kisela tla (pH ispod 5). Najbolje predkulture za uljanu repicu zbog rane žetve su ozimi ječam te rani krumpir ili rano povrće, jer se nakon njihove berbe može na vrijeme i kvalitetno obraditi i pripremiti tlo.

Najpovoljniji uvjeti za proizvodnju uljane repice

Uljanu repicu nikako ne bi trebalo sijati u monokulturi te iza repice gorušice, suncokreta, soje, graška, mahuna i djeteline zbog njene osjetljivosti na bolesti i štetnike koji prezimljuju u biljnim ostacima tih kultura. Prilikom proizvodnje uljane repice treba izbjegavati uzak plodored, odnosno
proizvodnju na istoj površini nakon jedne ili dvije godine, jer osim smanjenog prinosa postoji opasnost od intenzivnijeg napada štetnika i bolesti.

Uljana repica prodire korijenom duboko u tlo te je osjetljiva na plitko obrađenu mekotu ili na plitki tvrđi i nepropusni sloj. Korijen uljane repice zahtjeva više kisika od korijena žitarica, stoga tla na kojima se voda zadržava i kraće vrijeme u kišnom razdoblju ne odgovaraju njenom uzgoju. Kod obrade tla u proizvodnji uljane repice treba stvoriti uvjete kako bi se korijen u što kraćem razdoblju, odnosno nekoliko tjedana iza nicanja, raširio u gornjem sloju tla i time omogućilo biljkama prije zime da razviju snažnu rozetu.

Mjere potrebne za kvalitetan prinos uljane repice

Ukoliko je predkultura neka od žitarica, nakon njihova skidanja provodi se prašenje strništa. Ovom agrotehničkom mjerom zaoravaju se biljni ostaci na dubinu 12 - 15 cm. Prilikom prašenja strništa može se primijeniti 80 - 100 kg/ha Uree ili 100 - 120 l/ha Uan-a zbog razgradnje žetvenih ostataka.

Oranje je nabolje obaviti najkasnije tri tjedna prije sjetve repice, kako bi se tlo sleglo i omogućila kvalitetna sjetva. Dubina oranja je oko 25 - 30 cm, a nakon oranja treba obavezno obaviti drljanje. Drljanjem se zatvori brazda i poravna površina te je olakšana predsjetvena priprema.

Prilikom obrade tla trebalo bi unijeti i hranjiva mineralnim i organskim gnojivima. Organsko gnojivo, kao što je stajski gnoj, može se primijeniti direktno u gnojidbi uljane repice, ali je bolja njegova iskoristivost ako se gnoje pretkulture. Ukoliko se organska gnojiva koriste direktno u proizvodnji uljane repice potrebno ih je primijeniti prije dubokog oranja u količini oko 20 t/ha.

U proizvodnji uljane repice najveće potrebe su za dušikom i kalijem, a nešto manje su za fosforom. Dušik uljana repica najviše zahtjeva u rano proljetnoj fazi rasta i razvoja. U jesenskoj osnovnoj gnojidbi dovoljno je primijeniti oko 60 kg/ha dušika, kako bi biljka bila dobro ishranjena i pripremljena za zimu. U rano proljetnom razdoblju uljana repica zahtjeva veće količine dušika putem prihrane u amonijsko-nitratnom obliku (KAN). Količina i odnos pojedinih hranjiva u gnojidbi uljane repice ovise o karakteristikama tla, klimatskim uvjetima i svojstvima sorte.

Kod određivanja količine i odnosa mineralnih gnojiva u ishrani uljane repice neophodno je napraviti kemijsku analizu tla. Razliku između količine hranjiva koju biljci osigurava tlo i potrebe biljke za određeni prinos potrebno je nadoknaditi gnojidbom. Potrebne količine hranjiva za uljanu repicu su 120 - 160 kg/ha N, 80 - 120 kg/ha P₂O₅ i 140 - 180 kg/ha K₂O. Gnojidba u osnovnoj obradi tla se obavlja krajem ljeta i tada se mineralno gnojivo zaorava na punu dubinu oranja.

Oranjem gnojivo se unosi u dublje slojeve tla, tako da su biljke kroz vegetaciju osigurane potrebnim biljnim hranjivima. Time se biljke potiče na razvoj korijena u dublje slojeve tla gdje ima dosta vlage i same su biljke otpornije na sušu.

U osnovnoj gnojidbi biljkama se dodaje najveći dio potrebnog fosfora i kalija te manji dio potrebnog dušika. Ukupna količina dušika ne dodaje se u jesen, jer postoji opasnost da se dijelom izgubi ispiranjem u dublje slojeve tla.

Gnojidba uljane repice

Od kompleksnih gnojiva u osnovnoj gnojidbi mogu se primijeniti formulacije koje sadrže više fosfora i kalija, a manji udio dušika kao što su NPK 7-20-30, NPK 5-15-30 ili formulacija bez dušika kao što je PK 20-30. Koja će se formulacija gnojiva primijeniti prvenstveno ovisi o zalihama hranjiva u tlu. Potrebne količine mineralnih gnojiva NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30 ili PK 20-30 u osnovnoj gnojidbi su 500 - 600 kg/ha. Prije sjetve uljane repice tanjuranjem se u tlo može unijeti preostali dio mineralnih gnojiva, ako u osnovnoj gnojidbi nije primijenjena ukupna količina gnojiva. U suprotnom može se dodati 80 - 100 kg/ha Uree prije sjetve.

Uljanoj repici u proljeće neophodne su veće količine dušika za svoj ubrzani rast i razvoj. Ukupne potrebe dušika unose se prihranom dušičnim gnojivima u amonijsko-nitratnom obliku, kao što je KAN u količini 150 - 250 kg/ha. Prva prihrana može se obaviti odmah u početku kretanja vegetacije u proljeće, kako bi se pospješila regeneracija usjeva nakon zime. Drugu prihranu obaviti neposredno prije faze pupanja ( 2 - 3 tjedna nakon prve prihrane ) radi postizanja što veće fotosintetske aktivnosti u fazi intenzivnog porasta. Ovisno o ishranjenosti usjeva mogu se preko lista primijeniti tekuća mineralna gnojiva s mikrohranjivima (Fertina R) osobito na siromašnim tlima.