Gnojidba postrnih usjeva heljde i krmne repice

Prednosti sjetve postrnih usjeva su velike: štite tlo od insolacije i vjetra te mu na taj način čuvaju strukturu, obogaćuju tlo organskom tvari naročito kod uskog plodoreda, proizvodi se dodatna hrana za stoku te sprečavaju širenje bolesti i štetnika.

Postrni usjevi uglavnom imaju kraću vegetaciju tako da ih se može koristiti za sjetvu između dva glavna usjeva i na taj način dobiti na istoj površini dvije berbe (žetve) godišnje. Obično se nakon ozimih žitarica kao iduća glavna kultura sije kasna jarina poput kukuruza ili soje. Vrijeme dok je tlo prazno treba iskoristiti za sjetvu postrnih usjeva.

Izbor kulture za postrni uzgoj ovisi prvenstveno o potrebama i mogućnostima samog gospodarstva. Ograničavajući faktor za uzgoj postrnih usjeva je nedostatak vlage u početnim stadijima rasta usjeva. Zbog toga sve agrotehničke mjere moraju biti u funkciji očuvanja vlage tla. To je i razlog što se odmah nakon žetve ozimih žitarica provodi obrada tla i priprema za sjetvu. Sije se nešto veća količina sjemena od one u povoljnim uvjetima proizvodnje jer su zbog nedostatka vlage u tlu veći gubici u periodu do nicanja kulture. Bilo bi dobro tlo nakon sjetve povaljati rebrastim valjkom, radi boljeg kontakta sjemena sa česticama tla, a to se osobito odno-si na sitnosjemene kulture kakva je krmna repica. U postrnoj sjetvi koriste se manje količine gnojiva zbog toga što iza glavne kulture ostaje dio neiskorištenih hranjiva. Osim toga pristupačnost hranjiva je manja jer su u tom razdoblju smanjene oborine, a i niži prinosi postrnih usjeva su također razlog razmjerno skromne gnojidbe.

Heljda sijana postrno može se koristiti za zrno, kao medonosna biljka te kao čistač tla jer stvara veliku nadzemnu masu i na taj način guši korove. Heljda je biljka skromnih zahtjeva prema tlu. Može se uspješno uzgajati na tlima blago kisele reakcije. Ukoliko je tlo siromašno hranjivima tada se prije obrade treba dati 50-60 kg/ha N, 50-60 kg/ha P2O5 i 80-100 kg/ha K2O. Ukoliko se zaorava slama ozimih žitarica potrebno je dodati još 30 kg/ha N.

Primjer gnojidbe: Pripremom tla za sjetvu unijeti u tlo NPK 5-15-30 ili NPK 7-20-30 u količini 300 kg/ha i UREE 100 kg/ha ili UAN 100 l/ha.

Krmna repica ima važnu ulogu jer sijana u postrnoj sjetvi predstavlja kvalitetnu zelenu krmu kojom se hrani stoka u kasnu jesen i rano proljeće. Krmna repica se može u proljeće nakon skidanja prvog otkosa zaorati te će poslužiti za zelenu gnojidbu. Ona također ne traži preobilnu gnojidbu. Krmna repica treba 50-60 kg/ha N, 50-60 kg/ha P2O5 i 60-90 kg/ha K2O. Gnojidba se obavlja u isto vrijeme i istim količinama gnojiva kao i heljda.

Izvor: Glasnik Petrokemije d.d. Foto: RGBStock.com