I ove godine navodimo rezultate istraživanja dr. Nussbauma koji potvrđuju da se upotrebom samo homofermentativnih sojeva bakterija mliječno kiselog vrenja gubici metana značajno povećavaju.
Uz kišni, i u temperaturnim oscilacijama prevrtljivi početak ljeta i sve gore stanje mljekarstva u Hrvatskoj, tješe pogledi na tamno zelena i dobro razvijena polja kukuruza. Uz nadu da se neće ponoviti suša iz 2013. godine, želimo naglasiti kako su nepravilna konzerviranja cijele biljke kukuruza visoka stavka u troškovima za cijeli sljedeći period proizvodnje mlijeka. U Njemačkoj je, kroz praktičnu analizu najboljih gospodarstava 2011. potvrđen prosjek gubitaka od 13% za kukuruzne silaže. Od 100 tona mase koja je ušla u silos, kravama je na hranidbenom stolu ponuđeno prosječno 13 tona manje. 3-5 % gubitaka su oni koje ne možemo izbjeći. Dokazano je brojnim pokusima u praksi da se gubici do hranidbenog stola pravilnim konzerviranjem znatno smanjuju.
Zašto? Primijeniti ćete silažni inokulant? To je samo dio priče. Molimo da pripazite na sastave silažnih inokulanata. Nije dovoljno da silažni inokulant ima samo homofermentativne sojeve bakterija.
No upravo takvi inokulanti su često u ponudi - pretvaraju šećere u mliječnu kiselinu. Oni ne doprinose, već zbog neefikasnosti čine financijsku štetu (moglo je i bez njih, proizvodnja ide u još veći minus). Osim toga, i priroda se brine da je konkurencija mikroorganizama koji koriste hranjiva sve veća i brojnija. Sposobnosti bakterija koje su u inokulantu moraju biti profesionalne.
I ove godine navodimo rezultate istraživanja dr. Nussbauma, LVA Auelendorf (Njemačka), koji potvrđuju da se upotrebom samo homofermentativnih sojeva bakterija mliječno kiselog vrenja, gubici metana značajno povećavaju (sa posebnim korištenjem hranjiva i stvaranjem metanskih spojeva).
U prilogu je 17,8 % gubitka metana kod netretirane (bez inokulanata) silaže kukuruza, kada su pribrojeni i gubici aerobnog vrenja (AEST). Homofermentativni sojevi (srednja kolona) načinili su veću štetu jer uopće nisu osigurali masu od naknadnog vrenja. Masa se zagrijava naknadno i pod folijom i nakon otvaranja. U trećoj koloni, gdje su u upotrebi bili heterofermentativni sojevi bakterija mliječno kiselog vrenja (koji stvaraju octenu kiselinu iz šećera i mliječne kiseline), gubici metana svedeni su na 1.31 %.
Zašto proizvodnju kukuruzne silaže za hranidbu krava uspoređujemo sa proizvodnjom bioplina?
Kako bi i proizvođači mlijeka uvidjeli da je pravilno vrenje silažne mase istovrijedna karika u lancu proizvodnje kukuruza kao i priprema tla, izbor sjemena, gnojidba te zaštita. Bioplin se bolje plaća, a proizvodi se iz energije koja je izrasla na njivi i samo se ne smije izgubiti prije ulaska u fermentor koji je kao burag krava.
Korištenjem Bonsilage Mais koristite specijalnu kombinaciju homo i heterofermentativnih bakterija mliječno kiselog vrenja i djelujete na stvaranje mliječne kiseline za anaerobnu stabilnost silaže, dok je aerobna stabilnost višestruko prepoznatljiva kroz:
Superiorna silaža, efektivna zaštita hranjiva i energije te očigledno konzerviranje!
Kombinacija 3 homo- i heterofermentativnih sojeva bakterija za silaže cijele biljke kukuruza od 28-35% ST i silaže žitarica cijele biljke od 30-40 % suhe tvari.
Preporučeni period skladištenja prije otvaranja je 6-8 tjedana .
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Partner
Koprivnica,
Hrvatska
tel: + 385 (0) 48 665 148,
e-mail: info@schaumann.hr
web: http://www.schaumann.hr