Certificirano sjeme druge generacije za veći prinos

Ulaskom Hrvatske u EU dozvoljena je sjetva požetog materijala na vlastitom poljoprivrednom imanju (tzv. farmerovo sjeme). Sjetvom certificiranog sjemena druge generacije (C2) proizvođaču se jamči sortna pripadnost i minimalno propisani zahtjevi kakvoće, kao što su čistoća, klijavost i zdravstveno stanje.

Međutim, kod sjetve požetog materijala ne postoji nikakvo jamstvo sortne pripadnosti i kakvoće sjemena. Pokus je postavljen po blok metodi sa slučajnim rasporedom (RCBD) na lokaciji Čepin (N 45°31', E 18°34') tijekom vegetacijske godine 2013./2014. s kultivarom Apache, u tri repeticije, s dvije varijante, odnosno certificirano sjeme druge generacije (C2) i požeti materijal (farmerovo sjeme).

Što veći prinosi uz manja ulaganja

U proizvodnji ratarskih kultura trend je, u svijetu i u nas, dobivanje što većeg prinosa uz što manja ulaganja. Upravo radi manjeg ulaganja u proizvodnju, neki naši proizvođači krenuli su u sjetvu požetog materijala. Međutim, takvi proizvođači nisu svjesni rizika sjetve požetog materijala zbog mogućeg uništenja cjelokupnog uroda u slučaju pojave Tilettia spp. Zdunić u svom radu tvrdi da je tavanuša neotporna te da širi bolesti i na zdrave kulture. Džidić i suradnici navode da farmerovo sjeme nije nedorađeno, naturalno sjeme zvano tavanuša.

Neopravdano sijati tavanušu

Stručno je neopravdano sijati tavanušu, jer tada u usjev i tlo unosimo uzročnike bolesti i korove pa možemo imati probleme u proizvodnji. Mcintosh navodi da pšenicu napada veliki broj bolesti i štetnika, odnosno najmanje 20 vrsta bolesti i pet vrsta štetnika koji čine glavnu štetu. Požeti materijal (farmerovo sjeme), sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanje i iskorjenjivanje smrdljive snijeti - Tilletia spp. mora imati od laboratorija ovlaštenog za ispitivanje sjemena test na prisutnost spora Tilletia spp. u dostavljenom uzorku. Dakako, test vrši uzorkivač upisan u Upisnik uzorkivača sjemena koji potvrđuje negativnu prisutnost spora.

Sjetva požetog materijala nije jeftina

Nadalje, prema Pravilniku o uvjetima za korištenje požetog materijala, zaštićene sorte na vlastitom poljoprivrednom imanju i kriterijima za utvrđivanje malih poljoprivrednih proizvođača (NN 145/11), nositelj oplemenjivačkog prava, tj. vlasnik sorte, ima pravo zatražiti odgovarajuću naknadu, ali ne veću od 50% iznosa licencije od poljoprivrednog proizvođača. Mali poljoprivredni proizvođači ne plaćaju naknadu za korištenje požetog materijala zaštićene sorte proizvedene na vlastitom imanju u svrhu reprodukcije.

Mali poljoprivredni proizvođači su proizvođači čija ukupna proizvodna površina nije veća od 3 ha.

Prema svemu navedenom, sjetva požetog materijala uz sve troškove koji slijede iz navedenog Pravilnika i Naredbe nije jeftina koliko se čini poljoprivrednom proizvođaču. Istraživanja sjetve požetog materijala nisu provedena jer je kod nas postojala Zakonska obveza sjetve certificiranog sjemena.

Razlike u kvaliteti

Pšenica je u 2013. godini prema podatcima HCPHS-Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Hrvatskoj bila posijana certificiranim sjemenom na cca 136.000 ha (merkantila i sjemenska proizvodnja) s prosječnim prinosom od 5 t/ha. U zemljama napredne poljoprivrede, pšenica se otkupljuje na bazi kvalitetnih svojstava proizvedenog sjemena (protein, gluten sedimentacijske vrijednosti), a u Hrvatskoj je najava da se kreće od iduće sezone. Upravo iz tog razloga, napravljena je kemijska analiza kako bi mogli utvrditi razlike u kvaliteti između različitih varijanti.

Tablica: Izvješće o kakvoći sjemena poljoprivrednog bilja posijanog sjemena

Provedena ispitivanja imala su za cilj ispitati razlike između certificiranog sjemena druge generacije (C2) i požetog materijala u prinosu i kakvoći sjemena. Rezultati ispitivanja doprinose boljem izboru certificiranog sjemena druge generacije (C2) ili požetog materijala s ciljem ostvarenja bolje kakvoće zrna visokog i stabilnog prinosa.

Veći prinos i bolja kakvoća certificiranog sjemena druge generacije

Utvrđene su statistički opravdane razlike (P<0,05) u visini prinosa i hektolitarskoj masi te statistički opravdane razlike (P<0,1) u sadržaju proteina, glutena i sedimetacijske vrijednosti (Zeleny test) u korist certificiranog sjemena. Dobiveni rezultati ukazuju na veći prinos i bolju kakvoću sjemena odabirom certificiranog sjemena druge generacije (C2).

Na temelju provedenih ispitivanja obavljenih u Čepinu na eutrično smeđem tlu, certificirano sjeme druge generacije (C2) ostvarilo je 11,275 t/ha, a požeti materijal 9,845 t/ha, tj 1,43 t/ha manji prinos. Hektolitarska masa certificiranog sjemena druge generacije (C2) imala je 79,33 kg/hlm, a požeti materijal 77,03 kg/hlm, tj 2,33 kg/hlm manju u odnosu na certificirano sjeme druge generacije (C2). Prema rezultatima analize varijance varijanta certificirano sjeme druge generacije (C2) ostvarilo je prosječno veće vrijednosti proteina, glutena i sedimentacijske vrijednosti (Zeleny test) u odnosu na požeti materijal (farmerovo sjeme), odnosno utvrđene su statistički opravdane razlike na razini P<0,1 za sva ispitivana svojstva.

Sjetva požetog materijala donosi rizik i bolesti

Najveći problem sjetve požetog materijala (farmerovo sjeme) pojava je bolesti i rizična proizvodnja. Upravo zbog toga, neki istraživači navode štetnost Tilletia spp. pa napominju da su Tiletia Laevis i Tiletia Tritici glavne bolesti sjemena i tla u zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi.

Upotrebom otpornih sorata i tretiranog sjemena kemijskim sredstvima trenutne su mjere koje se koriste protiv ovih bolesti. Vrste Tilletia spp. koji uzrokuju smrdljivu snjet pšenice mogu izazvati velike gubitke prinosa kod obične i tvrde pšenice. Dobiveni rezultati pokazuju da su razlike u prinosu, hektolitarskoj masi i kakvoći sjemena ozime pšenice posljedica izbora varijante certificirano sjeme druge generacije (C2).

Prema svemu navedenom, možemo preporučiti proizvođačima pšenice sjetvu certificiranog sjemena druge generacije (C2) zbog znatno većeg prinosa, kakvoće sjemena i sigurnosti proizvodnje.

Foto: depositphotos.com, fotokostic, Autori: G. Jukić, Z. Mijić, K. Šunjić, I. Varnica, I. Beraković, Razlika u prinosu i kakvoći sjemena pšenice dobivenog sjetvom certificiranog sjemene i požetog materijala, Agronomski glasnik