Cerkospora - najveća opasnost za šećernu repu

Šećerna repa tijekom vegetacije traži stalnu pažnju, njegu i znanje. Proizvodnja ove kulturne vrste je vrlo zahtjevna, specifična i nimalo jednostavna, pogreške se ne toleriraju a znanje i trud se nagrađuje. Šećerna repa je industrijska biljka koja se zbog visoke koncentracije saharoze u svojem zadebljanom korijenu uzgaja za proizvodnju šećera. Od šećerne repe dolazi 16% proizvodnje šećera.

Sama proizvodnja šećerne repe izuzetno je komplicirana te zahtijeva velika ulaganja i velike aktivnosti na njivi. Upravo iz razloga što je uzgoj šećerne repe jedan je od kompliciranijih poslova u ratarstvu, malo poljoprivrednika se upušta u proizvodnju. Proizvodnja šećerne repe bez savjeta tehnologa i primjene svih agrotehničkih mjera donosi veliki rizik slabih prinosa i što je još gore, ostvaruje se slaba digestija - udio šećera u repi.

Europska unija sve do 2020. godine Hrvatskoj za ovu proizvodnju daje dodatnu financijsku omotnicu od preko 6,5 milijuna eura. Ovaj se iznos dijeli na broj hektara i daje se proizvođačima uz osnovni poticaj.

Smanjene površine i prinos šećerne repe

Unatoč poticaju, statistika prošlogodišnje žetve jesenskih ratarskih kultura pokazuje pad proizvodnje šećerne repe, čija je proizvodnja gotovo prepolovljena. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle je godine proizvedeno 45 posto manje šećerne repe. Pod šećernom repom bilo je 14.000 hektara, a prinos po hektaru iznosio je 54,5 tone, dok je godinu ranije iznosio 63,6 tone po hektaru.

Proizvodnja šećerne repe započinje već kod izbora tla i predkulture. Ova kultura najosjetljivija je od svih ratarskih kultura na plodored, a najbolji predusjevi su strne žitarice i krupnozrne leguminoze. Na istu površinu može se sijati tek svake 4-5 godine. Slijedi jedna od važnijih mjera u proizvodnji šećerne repe - predsjetvena priprema i sama sjetva.

Nakon same sjetve a prije nicanja počinje praktični dio borbe protiv korova tretmanima zemljišnim herbicidima. Nakon zatvaranja redova slijedi zaštita usjeva od potencijalnih uzročnika bolesti lista i korijena šećerne repe. Najznačajnija bolest protiv koje je zaštita neizostavna je pjegavost lista ili cerkospora.

Cerkospora se razvija u toplim i vlažnim uvjetima

Pjegavost lista (Cercosporabeticola) je najraširenija u kontinentalnim područjima Hrvatske. Prvi simptomi prepoznaju se po brojnim, malim, smeđim ili sivo-bijelim pjegama promjera 2-3 mm s naglašenim crvenkastim ili ljubičasto-smeđim rubovima. Simptomi se prvo pojavljuju na starijem lišću, a kako se njihov broj povećava tkivo lišća potpuno propada. Uzročnik bolesti se prenosi sjemenom ili se zadržava preko zime na oboljelim biljnim ostacima u zemljištu. Optimalni uvjeti za razvoj uzročnika ove bolesti (gljiva roda Cercospora) su vrlo toplo i vlažno razdoblje, uz idealne dnevne temperature 25-32°C (prva polovica srpnja) i 98% relativne vlažnosti zraka.

Cerkospora se javlja u toku vegetacije i direktno utječe na ekonomiku proizvodnje smanjenjem prinosa korijena i digestiju šećerne repe.

Infekcija se širi vjetrom i kapljicama vode. Već 7-10 dana nakon optimalnih uvjeta za zarazu se pojavljuju prvi simptomi bolesti na lišću. Plodoredom i sakupljanjem inficiranih biljnih ostataka značajno se umanjuje mogućnost zaraza naredne sezone. Naknadno razvijeno lišće neće biti zaraženo ako temperature padnu na vrijednosti manje od 16°C ili ukoliko izostane dovoljno kiše.

Šteta koju nanese cerkospora je velika. Osim što biljka gubi i odbacuje listove te proces rasta novih listova utječe na gubitak šećera i kvalitetu korijena. Jača infekcija ovom bolesti utječe na smanjenje šećera do 6%. U Hrvatskoj je cerkospora najraširenija i gotovo svugdje prisutna bolest te je potrebno provoditi preventivne mjere, kao i neophodnu zaštitu tretiranjem. Preventiva zaštita je uklanjanje ostataka lišća s polja, detaljno i duboko oranje repišta, ujednačena gnojidba i što širi plodored. Zaštita se provodi tretiranjem usjeva prosječno tri puta godišnje svakih 15 dana od pojave prvih pjega.

Potrebna pravodobna zaštita

Zaštita od ove bolesti vrlo je zahtjevna i provodi se u više navrata, ovisno o lokaciji, vremenskim uvjetima, sorti, izboru fungicida koji su suženi a postoje i opravdane indicije o sve većoj pojavi rezistentnosti na određene djelatne tvari.

Bez pravodobne i kontinuirane zaštite ta bolest može uzrokovati retrovegetaciju (ponovno formiranje lista na štetu korijena I šećera) što uzrokuje smanjenje uroda za 30-40%, te šećera za 1-1,5%.

Protektivnost, brzina djelovanja, kurativnost, dugotrajnost i postojanost na ispiranje kišom su karakteristike fungicida Opera® tvrtke BASF koji se primjenjuje u zaštiti šećerne repe od cerkospore. Šećerna repa nad kojom je provedena zaštita fungicidom Opera pokazala je 99% veću otpornost na pjegavost lista. To stavlja fungicidno sredstvo Opera® u sam vrh fungicida za zaštitu šećerne repe od ove ekonomski najštetnije bolesti.

Opera® je ujedno i fungicid s AgCelence° efektom

AgCelence® je spoj dviju riječi - poljoprivreda (Agriculture) i izvrsnost (Excellence). Zaštitni znak AgCelence® označava proizvode koji prelaze okvire suzbijanja bolesti/insekata i, djelujući u području fizioloških procesa, poboljšavaju zdravlje i sposobnost prilagodbe biljaka. Time njihov učinak nadilazi okvire uobičajene zaštite bilja te osigurava veće prinose, bolju utrživu kvalitetu, povećanu efikasnost proizvodnje i veću otpornost na vanjske čimbenike.

Za visoke urode iznimne kvalitete i digestiju šećerne repe primijenite proizvod Opera® s AgCelence° učinkom. Za više informacija o zaštiti šećerne repe obratite se tvrtki BASF na jedan od niže navedenih kontakata.