AgroKlub.com

\

Ratarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Ratarstvo » Bolesti pšenice i ječma

Bolesti pšenice i ječma

Poljoprivreda

Bolesti pšenice i ječma

Datum: 12.05.2009. |

1

Kategorija:

Ratarstvo

Zaštita usjeva

Klimatološki je protekla jesen 2008. godine bila iznadprosječno topla, pa je većina ozimih usjeva posijana u optimalnim rokovima relativno brzo klijala i nicala. Tome su pogodovale i oborine kojih smo u prvih 17 dana listopada u središnjem dijelu Županije izmjerili oko 35 mm. Zima je u prosjeku bila toplija od uobičajenih za kontinentalnu regiju središnje Hrvatske, ali je u prva dva mjeseca 2009. godine zabilježena iznadprosječna količina oborina u obliku snijega, susnježice i kiše (na području šire okolice Čakovca samo u razdoblju od 21. siječnja do 23 veljače o.g. je izmjereno 150 mm!).

Relativno blaga, a vlažna zima omogućila je skriven razvoj gljivičnih bolesti u ozimim usjevima, prvenstveno ječmu i pšenici, pa smo već sredinom mjeseca ožujka na usjevima ječma pronalazili prve simptome mrežaste i sive pjegavosti ječma (Pyrenophora sin. Helminthosporium, Rynchosporium), na domaćim je selekcijama pšenice bila vidljiva smeđa pjegavost lišće (Septoria), a na francuskim sortama žuto-smeđa pjegavost (Pyrenophora).

Kako u razdoblju od 4. do 18. travnja o.g. nismo bilježili kišu (razdoblje intenzivnog vlatanja ili rasta ozimina), a prva je polovica travnja bila toplija čak +5,4ºC od višegodišnjih prosjeka za taj dio godine, nije zabilježen značajni naknadni razvoj spomenutih bolesti. Ipak, oborine koje bilježimo od 19. travnja o.g. u više su navrata dugotrajno vlažile zelena polja ječma i pšenice, pa je zdravstveno stanje ovih usjeva na većini međimurskih polja krajem mjeseca travnja zabrinjavajuće, odnosno u prvoj polovici mjeseca svibnja su potrebne mjere suzbijanja biljnih bolesti ako se žele postići rezultati proizvodnje iz prethodne 2008. godine (relativno visoki prinosi za naše proizvodne uvjete). U posljednjem tjednu mjeseca travnja bilježimo početak klasanja usjeva ječma posijanih u ranijim rokovima sjetve, a klasanje i početak cvatnje zadnji je optimalni razvojni stadij žitarica kada je moguća i isplativa primjena fungicida u zaraženim poljima!

Već krajem ožujka i početkom travnja zabilježena je i masovnija pojava žitne leme ili balca (Oulema melanopus), koja osim jare zobi posljednjih godina sve više napada usjeve ozime pšenice. Izmjena vlažnih i toplih sunčanih dana s povišenom vlagom zraka pogoduje i razvoju biljnih bolesti i štetnih organizama životinjskog podrijetla (gusjenica, uši, grinja). Stoga, već u prvoj polovici svibnja očekujemo i jaču pojavu ličinki žitnog balca ili leme na jaroj zobi i ozimoj pšenici! Količina i raspored oborina tijekom svibnja i prve polovice lipnja najviše će odrediti utjecaj gljivičnih bolesti žitarica na smanjenje prinosa, a epidemijskih su godina rezultati bili umanjeni više od 30% u odnosu na očekivane! Uz pepelnicu i žitne hrđe koji se pojavljuju gotovo svake godine, jak je infektivni potencijal smeđe pjegavosti i paleži lišća (Septoria tritici), paleži klasića (Fusarium spp.) i relativno "nove" bolesti na našim poljima: žuto-smeđe pjegavosti lista pšenice (Pyrenophora tritici-repentis) (naročito na sortama francuskog podrijetla). Budući se nova bolest francuskih selekcija pšenice uspješno suzbija samo posebnim pripravcima, ovaj put ponavljamo da je žuto-smeđa pjegavost lišća pšenice u Hrvatskoj otkrivena tek 2004. godine od strane Zavoda za zaštitu bilja (mr. Željko Tomić) u okolici Virovitice. Detaljnije smo o novoj pošasti ozime pšenice prvi put opširnije pisali u listu "Međimurje" još 3. svibnja 2005. godine, a pošto smo još krajem ožujka o.g. ponovno u našoj Županiji na sorti Soisson primijetili prve znakove spomenute bolesti, ovim putem proizvođače posebno upozoravamo na njeno prepoznavanje, štetnost i izbor dovoljno učinkovitih pripravaka.

Obično se tijekom vlatanja ili razvoja vršnog lista ("zastavičara") na lišću pšenice prvo pojavljuju brojne neželjene patološke promjene u obliku sitnih žutih pjege. Početkom klasanja, i kasnije u cvatnji i sazrijevanju klasja, pjege se na lišću povećavaju, međusobno spajaju, poprimaju okruglast ili izdužen oblik (12 mm), a ubrzo odumiru ili nekrotiziraju (što se vidi razvojem smeđe boje). Spajanjem pjega dolazi do brzog sušenja svih zaraženih listova u busu, a bolest se također širi na klas, pa na taj način može kontaminirati i inficirati sjeme. Ovoj bolesti pogoduju niže temperature i svako zadržavanje vlage u trajanju dužem od 6 sati. Očito je ovogodišnjim primarnim uvjetima za razvoj žuto-smeđe pjegavosti osjetljivih francuskih sorata pogodovalo snježno-vlažno razdoblje sredinom ožujka, a posljedice smo primijetili tek krajem travnja. Kao i većina žitnih bolesti, i ova se održava u prirodi na zaraženim biljnim ostacima, samonikloj pšenici ili višegodišnjim travnim korovima (npr. pirika). Također je moguć prijenos u novu vegetaciju kontaminiranim sjemenom. Prema stranim i domaćim iskustvima dobru zaštitu protiv opisane novije bolesti pšenice daju novije djelatne tvari iz skupine strobilurina (npr. Amistar 250 SC, Amistar Xtra 280 EC, Controlan KS, Opera SE, Sphere EC), te pripravci koji sadrže slijedeće djelatne tvari: epoksikonazol (Duett SC, Duett Ultra SC, Respect 250 EC, Opus Team SE), metkonazol (Caramba SL), tebukonazol (npr. Prosaro 250 EC, Folicur 250 EW, Folicur-BT 225 EC, Falcon EC 460), flutriafol (Impact, Superpact), te propikonazol + difenkonazol (Artea 330 EC, Artea Plus EC). Koristiti povišene propisane doze ili količine navedenih fungicida. Također treba strahovati od mogućih šteta ostalih bolesti pšenice, a trenutno su najopasnije hrđe (Puccinia), smeđa pjegavost (Septoria) i fuzarijska palež klasića (Fusarium). Poznato je da struka već godinama proizvođačima pšenice preporučuje nakon klasanja što duže sačuvati zdravstveno ispravnim gornji i vodoravno prema zemlji položeni list (tzv. "zastavičar") i klas, kako bi dobili što veće i kvalitetnije urode pšenice. Premda se gljivične bolesti u usjevima ozime pšenice pojavljuju svake godine, njihova je štetnost različita po sezonama.

Proizvođači stoga često odustaju od završne primjene fungicida čiji je optimalan rok početak cvatnje, a naknadno se takvi propusti ne daju ispraviti. Naime, štetnost spomenutih bolesti u najvećoj mjeri ovisi o količini i rasporedu oborina u samoj cvatnji i tijekom mliječne zriobe pšenice. Njihovu je pojavu nemoguće predvidjeti, a tretiranje se uvijek preporučuje kada je potencijal bolesti na donjim etažama (prizemnom dijelu vlati ili donjem lišću) vrlo velik, kao što je to slučaj i ove 2009. godine! Tako smo u Međimurju tijekom sezona kad u svibnju i početkom lipnja bilježimo nešto učestalije i obilnije padaline zabilježili često prepolovljene prinose pšenice, a glavni su razlog biljne bolesti. Najvažnija i najštetnija bolest (posebice za mlinarsko-pekarsku industriju) pšenice koja se razvija u klasanju i cvatnji je fuzarijska palež (Fusarium spp.) (vidi fotografiiju), a djelomično i stoga jer do 2007. godine nismo imali visoko djelotvornih fungicida, već samo pripravaka s dobrim ili vrlo dobrim sporednim učinkom. Od ove se sezone fuzarijska palež klasja pšenice vrlo učinkovito i preventivno može suzbijati početkom cvatnje novim pripravkom Prosaro 250 EC (0,8-1,0 lit./ha)! Ranije smo za suzbijanje ove bolesti često koristili pripravke koji u svom sastavu sadrže karbendazim ili tebukonazol. Pri završnom suzbijanju bolesti pšenice početkom cvatnje formiranog klasja potrebno je utrošiti barem 350-450 litara škropiva/ha, moguće je dodati sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja, a svakako prije provjeriti i zaraženost usjeva lisnim ušima i ličinkama žitnog balca ili leme (tzv. "pužićima"). Istovremeno se mogu koristiti insekticidi protiv navedenih nametnika, kao i većina vodo-topivih hranjiva s naglašenim sadržajem aminokiselina, fosfora i kalija (npr. Drin ili Poly-Amin + Hascon M10 ili Fertileader 954, odnosno Amalgerol Premium + HiFos u propisanim količinama i slično)!

Rana pojava ličinki iz skupine zlatica!

Žitna lema ili balac i krumpirova zlatica najpoznatije su vrste u našoj Županiji iz skupine zlatica! Našim je poljoprivrednicima znana štetnost krumpirove zlatice i potreba za redovitim suzbijanjem ovog štetnika u krumpiru i patlidžanu, a zadnjih godina značajno raste štetnost žitne leme u našim krajevima. Iskustvo nas uči da ličinke žitne leme naročito napadaju usjeve jare zobi, pa često samo jedna aplikacija učinkovitim insekticidima ne zadovoljava. Ali, početkom novog milenija često smo zabilježili i polja ozime pšenice značajno ugrožena prekomjernim umnažanjem i ishranom ovog nametnika. Pojavu odraslih oblika žitne leme smo uočili još tijekom ožujka, a iz odloženih jaja očekujemo pojavu prvih ličinki već u prvoj polovici svibnja, što je 10-ak dana ranije nego prosječnih godina! Razvoj odloženih jaja i ishranu ličinki određuju temperature zraka (za toplijih i sunčanih dana štetnost je značajno veća). Štete se prepoznaju po naglom i brzom "izbjeljivanju" lišća (vidi slike), najprije na ograničenim ili pojedinim dijelovima polja, a ubrzo može propasti cijeli usjev! Na takvom se usjevu hrane male, tamne i sluzave ličinke leme! Kod ovaj štetnika još nije poznata otpornost ili rezistentnost na prečesto korištene insekticide, pa se mogu koristiti stariji i noviji pripravci koje proizvođači koriste pri suzbijanju krumpirove zlatice. Među jeftinijim rješenjem su insekticidi iz skupine sintetskih piretroida: npr. Fastac ili Direct 10 SC (0,15 lit./ha), Decis ili Rotor 1.25 EC (0,4 lit./ha), Karate Zeon MC (0,1-0,15 lit./ha), Kaiso WG (0,1-0,15 kg/ha), Vantex MC (0,05 lit./ha) i dr. Postojaniji na ispiranje kišom i negativni utjecaj temperatura su novija grupa nenikotinoida, npr. Calypso 480 SC (0,05-0,1 lit./ha), Actara 25 WG (25 grama/ha), Mospilan (Volley, Wizard, Acelan) SP (0,1 kg/ha) i sl.

Proizvođače krumpira koji sjemenske gomolje prije sadnje nisu tretirali pripravcima na osnovi imidakloprida (npr. Prestige FS 290, Macho 70 WS), također upozoravamo na značajno raniju pojavu ličinki krumpirove zlatice nego prosječnih godina, a pored nabrojanih pripravaka iz skupine neonikotinoida, na ovog su štetnika vrlo učinkoviti naturaliti (Laser KS, Vertimec EC, Kraft EC) i inhibitori gaba receptora sinapsa (Regent WG). Ove se godine prvi put na hrvatskom tržištu pojavljuje novi insekticid Alverde SC (0,2-0,25 lit./ha) koji suzbija sve razvojne stadije zlatice, a za razliku od neonikotinoida "nije osjetljiv" na visoke temperature. Na mlađe razvojne stadije ličinki zlatice djeluju i regulatori razvoja kukaca - RRK (Match EC, Nomolt SC). Preporučujemo stalno mijenjati kemijske pripravke za suzbijanje krumpirove zlatice iz različitih skupina, kako bi se ubuduće izbjegla pojava otpornih populacija ovog nametnika.

Autor: mr. Milorad Šubić

Broj pregleda članka: 9335; Uspješnost članka: 471.75

Izvor: Međimurje - županijske novine

Tagovi: Poljoprivreda

Ključne riječi članka: bolesti, psenice, i, jecma, pšenice, bolesti, godine, travnja, štetnost, zlatice, ličinki, početkom, žitne, tijekom, često, skupine, ječma, godina, svibnja, pojavu, mjeseca, ožujka, smeđe, cvatnje, također, ozime, fungicida, polja, pjegavosti, krumpirove, razvoj, relativno, značajno, smeđa, još, usjeva, pjegavost, klasja, pripravaka, lišću, cvatnji, palež, zlatica, štetnika, nametnika, fuzarijska, koristiti, temperature, balca, septoria, bilježimo, prvoj, pyrenophora, pšenici, većina, oborina, usjevima, polovici, početak, lišća, fusarium, našim, pojavljuju, stoga, klasanja, pojava, bolest, krumpirove zlatice, smeđa pjegavost, ozime pšenice, žitne leme, prvoj polovici, fuzarijska palež, bolesti pšenice, smeđe pjegavosti, nego prosječnih godina, žuto smeđe pjegavosti, prvoj polovici svibnja, žuto smeđa pjegavost

Komentiraj




Vaši komentari - Bolesti pšenice i ječma

zeza76

zeza76, 09.07.2012.

....Osobno uzgajam krizanteme i imam veliki problem sa Tripsom već godine jedva ga usjevam malo prorijediti,ali nikad ga se ne mogu u potpunosti riješiti....
...Upotrebljavam Actaru,Vertimec,Regent,Mospilan,stavljam i šećer,naravno plave ploće su po cijeloj površini,ali nikako da se ga riješim...Napominjem i to da špricam svaka tri dana- mijenjam sredstva...
..Pomozite,ako znate neko bolje sredstvo ili kombinaciju kojom bi ih mogla istrijebiti...
...Razmišljla sam i o biološkom načinu,ali kome got se obratim svi me ismijavaju i neznam dal uopče postoji uvoz grinja ili sjenica kod nas i dal ostali fungicidi nebi štetno djelovali na njih...

Unaprijed hvala!!!!

+1

AgroKlub pretraga

Ključne riječi:

Poredaj po:

 

Vaša pretraga obuhvaća 15118 članaka, 17839 slika i 818 videa s AgroKlub.com.

     

Izdvojeni oglasi - Ratarstvo

Oprema i dijelovi

Čistilica za žitarice

Čistilica za žitarice

Igman d.o.o.

Petkus čistilice posljednje generacije i modernog dizajna. Karakteristike: Kompletno zatvoreno tijelo...

Herbicidi

Logran 20 WG

Logran 20 WG

Syngenta Agro d.o.o.

Logran 20 WG je sistemični selektivni herbicid iz kemijske skupine sulfonilurea za primjenu u...

Pioneer

« prikaži

[x] sakrij