Zlatna karta za korčulansko ulje i pašku janjetinu

Hrvatska je pored Krčkog pršuta, Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, Neretvanske mandarine, Ogulinskog kiselog zelja/ Ogulinskog kiselog kupusa, Baranjskog kulena, Ličkog krumpira, Istarskog pršuta/Istrskog pršuta, Drniškog pršuta, Dalmatinskog pršuta, Poljičkog soparnika/ Poljičkog zeljanika/ Poljičkog uljenjaka i Zagorskog purana dobila još dvije oznake čiji su nazivi registrirani i zaštićeni na zajedničkom EU tržištu.

Korčulansko maslinovo ulje - zaštićena oznaka izvornosti

Proces zaštite naziva "Korčulansko maslinovo ulje" (ZOI) započeo je u lipnju 2013. godine, kada je Udruga maslinara Vela Luka podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake izvornosti naziva "Korčulansko maslinovo ulje".

Ministarstvo poljoprivrede je u svibnju 2015. godine donijelo Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti čime je naziv "Korčulansko maslinovo ulje" postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U lipnju 2015. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake izvornosti "Korčulansko maslinovo ulje" na razini Europske unije.

"Korčulansko maslinovo ulje" je ekstra djevičansko maslinovo ulje koje se dobiva izravno iz ploda maslina autohtonih sorti Lastovke i Drobnice, pojedinačno ili u kombinaciji, u najmanjem udjelu od 80%.

Nakon procedure na europskoj razini, objavom navedene Uredbe Komisije, naziv "Korčulansko maslinovo ulje" upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

"Korčulansko maslinovo ulje" je ekstra djevičansko maslinovo ulje koje se dobiva izravno iz ploda maslina autohtonih sorti Lastovke i Drobnice, pojedinačno ili u kombinaciji, u najmanjem udjelu od 80%. Na posebnost "Korčulanskog maslinovog ulja" utjecali su specifični pedo-klimatski uvjeti otoka Korčule te utjecaj čovjeka. Kako bi kultivirali brdovite i krševite terene otoka Korčule lokalni su ih stanovnici pretvorili u terasasta tla ograđena suhozidima na kojima se uzgajaju nasadi maslina prvenstveno sorti Lastovke i Drobnice. Vrlo visoke dnevne temperature s vrlo velikim brojem sunčanih sati na otoku Korčuli, pogoduju uzgoju i rastu maslina, a posebno navedenim sortama koje su izuzetno otporne na sušu te specifično dugom periodu berbe od listopada do početka veljače.

Danas se uzgojem maslina i proizvodnjom maslinovog ulja na otoku bavi oko 1.000 poljoprivrednih gospodarstva i 10 uljara te maslinarstvo predstavlja važnu gospodarsku djelatnost Korčule.

Posebnost "Korčulanskog maslinovog ulja" ističe se mirisom po zelenom plodu i lišću masline, te okusom ujednačene srednje do intenzivne gorčine i pikantnosti što je posljedica većeg udjela ukupnih fenola koji su odgovorni za senzorska svojstva odnosno gorčinu i pikantnost.

Područje proizvodnje "Korčulanskog maslinovog ulja" obuhvaća cijeli otok Korčulu, a danas se uzgojem maslina i proizvodnjom maslinovog ulja na otoku bavi oko 1.000 poljoprivrednih gospodarstva i 10 uljara te maslinarstvo predstavlja važnu gospodarsku djelatnost Korčule.

Paška janjetina - zaštićena oznaka izvornosti

Proces zaštite naziva "Paška janjetina" (ZOI) započeo je u lipnju 2013. godine, kada je Udruga uzgajivača paške ovce "Rogujica" podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake izvornosti naziva "Paška janjetina. Ministarstvo poljoprivrede je u ožujku 2015. godine donijelo Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva "Paška janjetina"- zaštićena oznaka izvornosti, čime je naziv "Paška janjetina" postao zaštićen u Republici Hrvatskoj.

U razdoblju od janjenja do klanja janjad paške ovce neprekidno boravi zajedno s ovcama i siše. Odlike trupa i kakvoća mesa paške janjadi ponajviše su zasluga ranog, "sa sise" klanja paške janjadi.

U lipnju 2015. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene izvornosti "Paška janjetina" na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini, objavom navedene Uredbe Komisije, naziv "Paška janjetina" upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Snažna poveznica "Paške janjetine" i zemljopisnog područja - otoka Paga rezultat je tradicije i stjecaja različitih okolnosti: paška ovca je autohtona, zaštićena pasmina otoka Paga te se uzgaja samo na otoku Pagu. U razdoblju od janjenja do klanja janjad paške ovce neprekidno boravi zajedno s ovcama i siše. Istraživanjima je utvrđeno da se odlike trupa i kakvoća mesa paške janjadi razlikuju u usporedbi s janjadi sličnih pasmina, a ponajviše su zasluga ranog, "sa sise" klanja paške janjadi (u dobi od maksimalno 45 dana), u skladu sa ovčarskom tradicijom otoka Paga. Visok sadržaj masti u mišićnom tkivu paške janjadi može se pripisati utjecaju pasmine, ali i hranidbe janjadi mlijekom paških ovaca koje je zbog visokog sadržaja masti izrazito bogato energijom.

Zbog blage mediteranske klime, paške ovce zajedno sa janjadi životni vijek provode na otvorenom. Držanje ovaca i janjadi danonoćno na otvorenom, na buri i suncu, nezagađenim pašnjacima i svježem morskom zraku, također utječe na odlike kakvoće mesa čineći ga drugačijim od mesa janjadi iz kontinentalnih područja.

"Paška janjetina" konzumira se isključivo termički obrađena, a meso je izrazito sočno i mekano, ugodnog okusa i blagog mirisa kao posljedice klanja mlade mlijekom hranjene janjadi.