Na prigodnoj svečanosti u Vukovaru proizvođačima slavonskog kulena dodijeljeni su prvi certifikati o stjecanju oznake zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj razini.
Nakon višegodišnjega mukotrpnoga puta na zaštiti kulena koji je prošla udruga Slavonski domaći kulen-kulin, Ministarstvo poljoprivrede je u rujnu 2013., Slavonski kulen odnosno Slavonski kulin, kako već tko zavičajno naziva naš najpoznatiji proizvod, zaštitilo oznakom zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj razini.
Ostvaren je i preduvjet za zaštitu na europskoj razini jer je okončana pravna regulativa i propisan postupak koji se upravo privodi kraju. Ususret EU zaštiti za nadzor proizvodnje Slavonskoga kulena ili Slavonskoga kulina, koji provodi Biotechnicon poduzetnički centar d.o.o., pristala su i uspješno okončala postupak tri poznata kulenara: Andrija Čuha iz Soljana, Adam Zvonarević iz Starih Mikanovaca i OPG Job iz Josipovca, te s pravom očekuju stjecanje oznake zaštite svoga proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla na razini EU.
Upravo njih trojica su jučer u Velikoj vijećnici Vukovarsko-srijemske županije primili certifikate, a Udruga se pohvalila svojim uspješnim zajedničkim nastojanjima.
"Šteta što nema više proizvođača kulena koji bi se odlučili na zaštitu svoga proizvoda. Od 35 članova Udruge Slavonski domaći kulen-kulin, njih 10 odlučilo se na zaštitu zemljopisnog podrijetla kulena. Kako je postupak dosta rigorozan i zahtjevan u zadovoljavanju standarda, u tome je uspjelo samo njih troje.
Nije lako ispuniti sve potrebne kriterije. Mnogi nisu zainteresirani i zbog činjenice da kulena i ovako nema dovoljno ni na domaćem tržištu tako da im nije zanimljivo plasirati kulen na nova tržišta kada i ovako sve što proizvedu mogu prodati. Za sada, njihova proizvodnja je takva da ni količinski ne može konkurirati na EU tržištu", rekao je za Agroklub Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije.
Prema riječima predsjednice Udruge Eko Slavonija i predstavnice Slow Food Slavonica, jednog od hrvatskih ogranaka tog pokreta za promociju i očuvanje vrhunske i autohtone hrane Katarine Kozine, Slow Food Slavonica planira okupljati lokalne proizvođače mesa crne slavonske svinje i kulena iz istočne Hrvatske i pronalaziti im tržište u Europi i Hrvatskoj, tj alternativne prodajne kanale. "Brand je uz to besplatan i može se dobiti za 0,00 kuna", kaže Katarina Kozina.
Izvorni hrvatski proizvod - kulen, organizacija Slow Food uvrstila je u projekt Ark of Taste koji se bavi čuvanjem gastronomskih okusa kojima prijeti nestanak. I ugostiteljski objekti će također moći dobiti oznaku Slow Fooda. U Hrvatskoj će uskoro biti oko 500 takvih hotela i restorana, a svi će biti uvršteni u aplikaciju za mobilne telefone čija je izrada pri kraju.
"Dobivanje certifikata nam u marketinškom smislu znači više nego u prodajnom, jer već imamo svoje stalne kupce i nemamo problema s prodajom svega onoga to proizvedemo", rekao je proizvođač kulena Adam Zvonarević koji godišnje proizvede oko 500 komada kulena, a na svom domaćinstvu ima zaokruženu proizvodnju, od uzgoja crne slavonske svinje do proizvodnje kulena.
OPG Zvonarević je ujedno ispunio i sve kriterije za dobivanje prvog slavonskog svjetskog superbrenda Slow Food! "Slow Food je spora hrana, kao što samo ime kaže. To znači da se svinje mogu proizvoditi na spori, prirodan način, jer žive na pašnjaku i hrane se ostacima na strništu", tumači nam Adam i objašnjava kako njegove crne slavonske svinje žive u otvorenom sustavu. Svi sastojci za njegov kulen moraju biti lokalni, a to ide u prilog zaštiti malih i srednjih proizvođača.
Proizvođač slavonskog kulena Andrija Čuha iz Soljana smatra kako priča o kulenu definitivno ima svoju budućnost, no bez pomoći države i pronalaska povoljnih kreditnih sredstava, teško da će biti proširenja proizvodnje. Troškovi certifikata iziskuju 4.000 kn na godišnjoj razini, a kako kažu, ugrađeni su u cijenu kulena. "Neki su kulenovi certificirani, a neki nisu, međutim iste su kvalitete", kaže Andrija koji također ima stalne kupce.
"Osječko-baranjska županija financirala nam je troškove certifikacije, negdje oko pet do šest tisuća kuna, a u te troškove ulazi inspekcija kulena, uzorkovanje, znanstvena ispravnost. Tržište ćemo na ovaj način proširiti po Hrvatskoj, ali ne i izvan nje jer kao prvo OPG nema pravo izvoziti kulen, a niti sklopiti ugovor s nekom trgovačkom kućom. Naime, OPG ima drugačije uvjete nego obrt, kojem bi to bilo omogućeno. No otvaranje obrta iziskuje trošak", govori Stjepan Job iz Josipovca.
Stjepan govori i kako je stočni fond zasad najveći problem, jer za kulen treba imati porijeklo stada svinja, a domaći selekcijski uzgoj je, kako kaže - uništen. "Proizvodnja kulena za izvoz jednostavno bez toga ne može". Job proizvodi 3.000 komada kulena godišnje, uz ostale suhomesnate proizvode kao što su slanina, kobasica i kulenova seka.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Eurostat: Hrvatska je na trećem mjestu po rastu cijena mesa
Ukrajinska piletina zaražena salmonelom kriva za 300 infekcija - jedna osoba umrla
10 pouzdanih izvora informacija o hrani u Hrvatskoj
Turska drastično povećala izvoz durum pšenice, evo zašto
