Pokrenuta proizvodnja varenika

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Sirotković Irena prvo je u Hrvatskoj pokrenulo proizvodnju varenika, sladila koje se radi od mošta posebne sorte vinove loze plavac mali, a za proizvod se zainteresirala tvornica peciva i kolača Bobis, koja namjerava raditi slastice na bazi tog vrlo bogatog nutritivnog proizvoda.

Inga Jelavić suvlasnica je tvrtke Vinski Dvori, koja u Planome kod Trogira ima vinograd sa sortom plavac mali, a nakon otkrića svih vrijednosti varenika, njezina kći Irena odlučila je preuzeti jedan dio vinograda. Osnovala je OPG i s tim prvim proizvodom krenula u posao. Natjecala se za sredstva EU fondova i uskoro očekuje novac koji će uložiti u proširenje posla. Ove je godine proizvedeno prvih 10 litara varenika.

Interes za varenikom imaju proizvođači slastica

"Najljepše je da se na tržištu pokazao veliki interes za varenik, što je moju kći ohrabrilo tako da će sljedeće godine krenuti u još veću proizvodnju i sve će biti dostupno na tržištu. U 2016. namjerava napraviti varenik od tisuću kilograma grožđa", kaže Jelavić. Vinograd u Planome ima više od 12 hektara, a početkom listopada za vrijeme berbe sorte plavac mali odmah nakon branja započeli su s kuhanjem varenika da ne bi došlo do fermentacije i proizvodnje alkohola. Varenik u sebi ne sadrži alkohol, a izuzetno je nutritivno vrijedan i primjenljiv u gastronomiji, objašnjava Jelavić. Interes za varenikom za sada su pokazali brojni ugostitelji i proizvođači slastica koji su Irenu već kontaktirali radi nabavke varenika.

"Javio nam se direktor splitske tvornice peciva i kolača Bobis koji zajedno sa svojim djelatnicima namjerava napraviti slastice na bazi varenika, ali su nas kontaktirali i brojni drugi splitski ugostiteljski objekti. Varenik je sada jedno veliko otkriće, zahvaljujući splitskoj nutricionistkinji Olji Martinić, koja je posljednjih 10 godina uporno progovarala o njemu i na Braču prezentirala jela od te zdrave namirnice", napominje.

500 kuna po litri varenika

Podsjeća da varenik može služiti kao sladilo koje se tradicionalno upotrebljava za izradu slastica, konkretno u Dolu na Braču se legendarna torta hrapočuša sladi varenikom ili pak lumblija sa Korčule. To je sladilo izuzetno vrijedno jer ne podiže razinu inzulina u krvi, što je pogodno za dijabetičare. Koristi se i u jelima kao što je brudet, pašticada i kao dodatak salatama. Bezalkoholan je, iznimno hranjiv i zdrav. Jedan je od najstarijih dodataka jelima u povijesti.

Cijena varenika je 500 kuna po litri i to zato što se na tako male količine potroši mnogo grožđa, a uz to se radi samo jednom godišnje. Primjerice, u Modeni je decilitar varenika 10 eura. Njega proizvode sve mediteranske zemlje, a koristi se i kao osnova za poznati začin aceto balsamico u Italiji.

Ukuhavanje najkvalitetnijeg mošta

"Varenik je danas prava rijetkost kod nas. Uspomenu na njega još su sačuvale rijetke kuće na Braču i zbog toga smo im zahvalni. Hvala im što su varenik sačuvali od zaborava. Zaista je fascinantno koliko je varenik, koji se prvi put koristio prije 2000 godina, sačuvan u mediteranskoj prehrani", kaže Jelavić.

Varenik je proizvod koji se dobije ukuhavanjem najkvalitetnijeg mošta netom iscijeđenog soka od grožđa na temperaturi od 65 stupnjeva kako bi se što više sačuvale nutritivne vrijednosti. Ima visok udjel šećera, prirodni je multivitamin i multimineral. Tradicionalni je to začin koji Bračani upotrebljavaju u mnogim specijalitetima, od pašticade, brudeta, tripica, rižota i mnogih drugih delicija. Kuha se dok se ne dobije gusta smeđa tekućina koja se čuva u staklenim bocama.

Bračani su nedavno pokrenuli proces zaštite imena Brački varenik te započeli raditi na specifikaciji prehrambenog proizvoda. Do sada je varenik bio sačuvan na razini suvenira, no izgleda kako je krenulo da bi ubrzo i Hrvatska trebala biti na listi zemalja Mediterana koje proizvode varenik.

Foto: HRT