Podravka je zatvorila svoju tvornicu u Poljskoj

Koprivnička Podravka neće više svoje juhe, vegetu te druge praškaste prehrambene proizvode za potrebe EU tržišta, proizvoditi u svojoj tvornici u poljskom gradu Kostrzynu, već će se spomenuti artikli za tržišta zemalja članica EU, pa tako i Poljske, proizvoditi kao i nekada, u Koprivnici.

"Nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i ulaska u zonu slobodnog kretanja robe između zemalja članica EU, Podravka d.d. je odlučila proizvodnju istih vrsta proizvoda za tržišta EU locirati na jednom mjestu. Podravka Polska Sp. z.o.o. će u dogovoru sa sindikatima kroz program zbrinjavanja viška radnika, isplatiti otpremnine za oko 45 radnika.

Povećanje iskorištenosti proizvodnih kapaciteta

Ova odluka imat će pozitivne utjecaje na poslovanje u 2015. godini kroz povećanje iskorištenosti proizvodnih kapaciteta u tvornicama u Koprivnici čime će se smanjiti troškovi po jedinici proizvoda te kroz niže troškove zaposlenika. Procjenjuje se da će negativan utjecaj prestanka proizvodnje u Poljskoj u 2014. godini iznositi oko 20,6 milijuna kuna, od kojih se najznačajniji odnosi na jednokratan otpis imovine i otpremnine radnika", priopćeno je iz Podravke.

Proizvodnja u Poljskoj u potpunosti će se ugasiti do kraja ožujka slijedeće godine. Također, u koprivničkoj tvrtki smatraju da ovaj potez neće utjecati na pad prodaje njezinih proizvoda u Poljskoj, već štoviše, nadaju se da će se na policama tamošnjih trgovina naći još veći izbor Podravkinih proizvoda.

Podsjetimo, u izgradnju te podravkine tvornice u Poljskoj uloženo je 177 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, a svečano je puštena u rad 2000. godine. Te subote 28. listopada prije 14 godina, u već spomenutom poljskom gradiću svečanim rezanjem vrpce u rad su je pustili tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i poljski mu kolega Aleksandar Kwasniewski.

Budući da je to bila prva strana investicija u slobodnoj gospodarskoj zoni u blizini poljsko – njemačke granice, tim je povodom na tu su svečanost iz Hrvatske u Poljsku, posebnim zrakoplovom odletjelo mnoštvo novinara i tada aktualnih predstavnika političkog i društvenog života naše zemlje. Svatko čije ime nije bilo na popisu putnika, imao je dobar razlog zabrinuti se za svoju reputaciju. U vrijeme otvaranja tvornice, prvi čovjek Podravke bio je Darko Marinac, koji je unatoč toj funkciji, prosječnoj javnosti, koja ne prati poslovne ekskluzive o prelascima hrvatskih menadžera iz tvrtke u tvrtku, odnosno fotelje u fotelju, postao poznat kad je sa svojim suradnicima, zbog jedne od najvećih afera koja je potresla Podravku, završio u Remetincu.

Pad prodaje Podravkinih proizvoda?

Iako se već duže neslužbeno govorilo da od svoje tvornice u Poljskoj, njezina matična tvrtka nema koristi, ovim službenim zatvaranjem te su priče potvrđene. Uostalom, o tome dovoljno govori i podatak da je u njoj na početku bilo zaposleno 177 poljskih radnika, a sad ih je ostalo četrdesetak. Proces prestanka proizvodnje u Poljskoj trebao bi biti završen do kraja ožujka slijedeće godine. Iako u koprivničkoj tvrtki smatraju da ovaj potez neće utjecati na pad prodaje njezinih proizvoda u Poljskoj, već štoviše, nadaju se da će se na policama poljskih trgovina naći još veći izbor Podravkinih proizvoda, hoće li doista biti tako, pokazat će samo vrijeme.

Jer, uvjerile su se u to već i mnoge druge hrvatske tvrtke, mjesto na policama zemalja članica EU, teško je zadržati, a još teže pronaći nova. Ipak, još lošiji potez bio bi i dalje držati tvornicu koja nam stvara samo gubitke i u kojoj, osim nekoliko rukovodećih osoba, nije bilo naših radnika. Zato i Podravki kao i svim drugim našim tvrtkama držimo čvrsto palčeve. Jer od prodaje na domaćem tržištu slabo se živi i htjeli ne htjeli, moramo smisliti načine da svoje proizvode nametnemo stranim potrošačima, kako bi, barem sadašnji radnici u njezinim hrvatskim tvornicama, zadržali svoja radna mjesta.

Inače, nije tajna da je koprivnička Podravka godinama upravo iz Poljske uvozila i velike količine povrća, uglavnom sušenog celera i pasternjaka. Primjerice, za 2011. i 2012. godinu imamo dokaze, a je li taj posao nastavljen i dalje, ne znamo. Ukoliko i dalje ovakvim uvozom pomažemo poljoprivredu Poljske, preostaje nam samo vjerovati da će, trenutačno aktualni ljudi Podravke, doći do spoznaje da to isto povrće može kvalitetno uspijevati i u Hrvatskoj. Dovoljno se samo prisjetiti sedamdesetih i osamdesetih godina, kada su i celer i pasternjak i peršin i mrkva, uspješno rasli na tisućama i tisućama hektara podravskih polja. Troškovi transporta bili su zanemarivi, jer radilo se o udaljenostima od nekoliko desetaka kilometara, kvaliteta je bila neupitna, a mnogi podravci okopavajući i pljeveći ta polja, svake su godine svoje kućne budžete popunjavali, s na taj način zarađenim novcem.

Foto: arhiva i Nikola Wolf