EU obustavila trgovinske povlastice BiH

U usporedbi s ostalim zemljama u Europi, Bosna i Hercegovina sasvim sigurno drži jedan vrlo nepopularan rekord kada su u pitanju dozvole za izvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda. Izgleda da je vlastima i nadležnim institucijama u BiH postala praksa da vrlo brzo same sebi ukinu dozvole koje prethodno mukotrpno dobiju.

Nedavno je takav slučaj bio s mlijekom, ali nakon nekoliko dana dok je dozvola bila suspendirana, ipak je u konačnici ostvarena i mlijeko se može izvoziti u EU. Najnoviji primjer je svakako gubitak trgovinskih povlastica o mogućnosti bescarinskog izvoza pojedinih prehrambenih proizvoda iz BiH u EU.

BiH se nije prilagodila mjerama SSP

BiH je u trenutku pristupanja u EU bila drugo najznačajnije izvozno tržište Republike Hrvatske, ali i najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredne proizvode. Zbog tako velikog opsega trgovinske razmjene bilo je potrebno poduzeti mjere kako bi se ono i dalje očuvalo između zemalja članica EU- a i CEFTA-e nakon pristupanja Hrvatske u EU. Te mjere su uspostavljene Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u vidu bezcarinskih povlastica za određene prehrambene proizvode koje je BiH izvozila direktno u Hrvatsku. Međutim, postavljen rok za usklađivanje sa usaglašenim mjerama BiH nije ispunila te je EU parlament u Strasbourgu sa 534 glasa za i 128 glasova protiv izglasao obustavu izvanrednih trgovinskih mjera za BiH. Treba napomenuti da su sve ostale članice CEFTA-e već odavno ispunile sve tražene mjere, osim BiH.

Rok do 01. siječnja 2016.

"Nakon pregovora sa Savjetom koji su se prvenstveno odnosili na pravno pitanje nadležnosti među institucijama, kompromis je postignut i ukoliko BiH ne prilagodi svoj SSP hrvatskom pristupanju EU, od 1. siječnja 2016. se suspendiraju autonomne trgovinske mjere i povlastice sve do prilagodbe", navodi Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu.

BiH je do sada jedina odbijala prihvatiti načelo slobodne trgovine, koje se primjenjuje u svim pregovorima kada EU nakon svakog proširenja zaključuje dodatne protokole na postojeće trgovačke sporazume s trećim zemljama. Takva situacija je uvelike odgovarala BiH, jer je zbog asimetričnosti sporazuma BiH imala direktno preko Hrvatske osigurane trgovinske povlastice sa EU, što je činilo priličnu štetu hrvatskim izvoznicima, koji su, dok je Hrvatska bila u CEFTA-i, mogli izvoziti bez carina u sve zemlje te zone slobodne trgovine.

Upravo zbog toga uvedeno je načelo tradicionalne trgovine, kako zemlje koje uđu u EU ne bi trpjele štetu zbog promjene svoga statusa. BiH namjerava ubrzo podnijeti zahtjev za članstvo u EU, a da bi taj zahtjev bio ocijenjen vjerodostojnim morat će pristati na prilagodbu SSP-a prema načelu tradicionalne trgovine. I dok se ne postigne dogovor odnosno ne usvoje mjere, nažalost, ponajviše će ponovo ispaštati i gubiti poljoprivrednici.

Foto: depositphotos.com; fineart