Pametna proizvodnja rajčica

Mlade i uspješne studente Ivanu Biluš, Nebojšu Verona i Franu Roju, koji su na najvećem natjecanju “Microsofta” ušli u elitno društvo najboljih informatičara s predstavljenim projektom rješenja problema gladi u svijetu, ekipa Slobodne Dalmacije posjetila je jučer u “pametnom” plasteniku u Kaštel Štafiliću gdje su nam s agronomom Ratkom Sliškovićem na licu mjesta prezentirali projekt računalnog upravljanja poljoprivredne proizvodnje kojim planiraju osvojiti svjetska tržišta.

- Ovo što ova sjajna mlada ekipa radi zapravo je, možemo slobodno kazati, uvođenje pameti u poljoprivrednu proizvodnju. Poznato je da se klasičnom proizvodnjom ne može nahraniti čitav svijet, što bi ovim projektom zasigurno uspjelo. Za razliku od klasične proizvodnje gdje, primjerice, na hektaru zemlje uspije oko 100 tona rajčice, ovakvim sustavom proizvodnje urod bi bio 600 do 700 tona, dakle šest do sedam puta veći - priča nam agronom Ratko Klišković.

A koje su prednosti ovakve proizvodnje i što ona omogućuje prezentirali su nam fesbovci Frane Roje i Nebojša Veron te ekonomistica Ivana Biluš.

- U klasičnoj proizvodnji koriste se prljava gnojiva koja imaju svoj ostatak, nisu čista i hranjiva, a proces mineralizacije traje dugo i takva hranjiva nisu brzo dostupna biljci. U ovakvom sustavu proizvodnje kojim se bavimo koriste se čista monofazna gnojiva bez ikakvih ostataka, stopostotno vodotopiva i trenutno pristupačna biljci. Pomoću računala kontrolira se nivo hranjiva u otopini, faktor kiselosti otopine, a sve u optimalnim uvjetima za dotičnu kulturu.

- Nadalje, ovakvim sustavom kontrolira se cijela klima objekta, moguće je provoditi automatsko otvaranje i zatvaranje krovnih otvora, i to prema smjernicama vjetra te utjecajima oborina i količine svjetla - pričaju nam informatičari Roje i Veron.

Biološka zaštita

Nadalje navode kako se svi parametri dovode u optimalne uvjete u kojima biljka daje šest do sedam puta veći urod, odnosno prinos, a druge prednosti ove proizvodnje jesu mogućnost primjene biološke zaštite i potpuno izbacivanje klasične zaštite pesticidima. Ovakav proizvod je, ističu ovi mladi informatičari, potpuno ekološki prihvatljiv.

Ivana Biluš, studentica ekonomije-informatičkog menadžmenta, navodi kako sustav nije isključiv, odnosno samo za stakleničku proizvodnju, nego se može primjenjivati na bilo kojoj poljoprivrednoj površini, a ovim se sustavom, što je zapravo i najveća njegova prednost, može upravljati doslovce iz cijeloga svijeta.

- U cijelom projektu - navodi Biluš - sudjeluje niz stručnjaka iz različitih područja, počevši od agronoma koji daju smjernice i određuju parametre koji su optimalni za razvoj dotične biljke, dok ostalu nadgradnju rade ljudi osposobljeni za izradu softvera koji će podržati zadanu tehnologiju.

Autor: Jakov Žarko