Dobri susjedi rajčice

Uzgojiti rajčicu na organski način pravi je izazov za svakog vrtlara. Posebno je to teško ako je godina kišna i hladna kao ova, kada biljke rastu sporije i šire se razne gljivične bolesti. Jedna od njih je i plamenjača, bolest tipična upravo za uvjete povišene vlage u zraku. Prepoznat ćemo je po bijelim prevlakama na naličju listova, a kasnije i po tamnim udubljenjima brončane boje na plodovima.

Sreća u nesreći je što širenju bolesti pogoduju visoke temperature, baš kao i širenju pepelnice koju dobro poznaje većina vrtlara. Na zaraženim biljkama pojavljuju se pepeljaste prevlake, ponajprije na lišću i stabljikama. Štete su velike, pa ako ne poduzmemo ništa na vrijeme, ne možemo očekivati niti zdrave plodove.

Zdravo tlo

Gljivične bolesti prezime na lišću zaraženih biljaka od prethodne sezone. U praksi to lišće, koliko god se trudili, završava na gredicama pa u proljeće stoga zaraza obično i počinje na donjim dijelovima biljaka. Jedno od dobrih preventivnih rješenja svakako je primjena plodoreda, odnosno rotacija biljaka barem svake 4 godine. Tako uzročnici ostaju bez svoga domaćina i ugibaju. No, u malim obiteljskim vrtovima premještanje biljaka nije lako provesti jer su udaljenosti premale da nam zajamče sigurnost. Stoga vrtlari rješenje moraju pronaći u drugim metodama.

Organsko i zaštita

Metode zaštite rajčica u organskim vrtovima su preventivne, jer kada se bolest pojavi učinkovitih ekosredstava, na žalost, nema. Vrtlari moraju redovno prskati razrijeđenim mlijekom, preparatima na bazi sumpora ili sodom bikarbonom otopljenom u vodi. Ta su sredstva učinkovita, ali ne i trajna. Padne li kiša, tretiranje moramo ponoviti, što nije uvijek moguće provesti u praksi, pogotovu ako godina obiluje kišnim danima kao ova. U tom slučaju pomoć mogu pružiti korisne biljke koje možemo posaditi u blizini rajčica. Njihov se utjecaj, iako u većini slučajeva nije znanstveno potvrđen, ipak u praksi pokazao kao dobrodošla pomoć.

Najbolji susjedi

Iako različiti autori navode različita iskustva, oko pozitivnog utjecaja nekoliko biljaka slaže se većina. To su dragoljub, bosiljak, celer, peršin i razne vrste kupusnjača, kao korabice, kupus, kelj i sl. Neke biljke (bosiljak, peršin) poboljšavaju aromu plodova rajčica, druge tjeraju štetne kukce, dok treće djeluju pozitivno sprečavajući da se spore gljivica podižu iz tla prema gornjim dijelovima biljaka. Takav je primjer dragoljub koji se razvija istodobno s rajčicom. Kako biljka raste i širi se, povećava se i masa njezinih listova koja sprečava širenje bolesti, ali i čuva vlagu kada nastupe sušni dani.

Autor: Kornelija Benyovsky Šoštarić Foto: RGBStock.com