Iako su nakon proljetnih poplava nadležne institucije izdale upozorenja po pitanju daljnje upotrebe poljoprivrednih zemljišta, te informacije nisu došle do svih građana pa brojni danas konzumiraju zagađenu hranu
Poplave koje su proljetos zahvatile regiju, u BiH su ostavile teške posljedice, ne samo na stambenim objektima i ostaloj materijalnoj imovini, već i na poljoprivrednim zemljištima. Osim što su uništeni usjevi koji su u tom trenutku bili zasijani, uništena su i zagađena tla pa su brojna poljoprivredna zemljišta sada zapravo izvor zagađene hrane, zdravstveno neispravne za konzumaciju. Analizirajući uzorke voća i povrća sa poplavljenih područja, nadležne institucije potvrdile su prisutnost olova, žive, cinka i nikala. Teški metali koji se u dužem periodu unose u organizam, ostavljaju posljedice na ljudsko zdravlje.
Kako navodi Oslobođenje, istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo pokazalo je da preporuke nadležnih institucija o nužnim mjerama opreza "nisu došle do svih građana pogođenih poplavama, kao i da ne postoji pojačana kontrola kojom bi se spriječilo da metalima obogaćeno povrće i voće dođe u prodaju na tržnice".
Na različitim područjima javljaju se i različiti teški metali. Tako je u općini Vareš u tlu i biljkama pronađeno olovo i cink. Iz Zavoda za agropedologiju FBiH tvrde da su rezultate analize poslali općinama koje su ih trebale proslijediti mjesnim odborima zaduženima za obavještavanje pojedinaca. U nekim slučajevima, mjesni odbori to nisu učinili pa su građani jeli zagađeno povrće ni ne znajući to. Kada su u pitanju olovo i cink, iz Zavoda upozoravaju da se u takvim slučajevima ne bi smjelo sijati salatu, špinat, mrkvu, kelj, rotkvicu i kupus, a može se saditi paprika, rajčica, grah, grašak, kukuruz te koštuničavo i jabučasto voće.
Na poljoprivrednim parcelama kod Kiseljaka pronađen je arsen, također opasan teški metal. Načelnik Mladen Mišurić Ramljak istaknuo je da je stanovništvo upozoreno da ne jede povrće sa zagađenog područja, no detaljnije informacije stanovništvu nisu dostavljene.
U RS na dva mjesta u Šamcu i Bijeljini pronađen je nikal, no iz Zavoda za agroekologiju RS tvrde da je mineralnog podrijetla i ne predstavlja opasnost za poljoprivredne usjeve. Zbog nedovojne opremljenosti, u RS nisu radili analizu na arsen i živu. Prema izjavi direktora Zavoda za agroekologiju RS, Tihomira Predića, a koju prenosi Oslobođenje, analiza je učinjena na 204 prosječna uzorka tla i biljaka. U FBiH analizirano je 87 prosječnih uzoraka tla te 274 uzorka biljaka.
Zavod za agropedologiju FBiH i Zavod za agroekologiju RS izdali su nakon proljetnih poplava preporuke za dezinfekciju tla preparatima na bazi klora, a građani su pozvani i da zatraže dodatne analize svojih proizvoda. Ipak, te informacije nisu došle do svih građana pa se danas javlja situacija da brojni građani BiH, što zbog neinformiranosti što zbog administrativnih propusta, ali dobrim dijelom i osobnog nemara, ipak konzumiraju zagađenu hranu unoseći tako u organizam teške metale.
Foto: Depostphotos.com; goodluz
Tagovi