Zasjenjivanje plastenika

Stiglo nam je ljeto i visoke temperature. Biljke se doslovce „peku“ na višednevnim vrućinama. Oštećenja na biljkama i plodovima koje može izazvati izlaganje suncu mogu se ublažiti postavljanjem materijala koji stvaraju „hlad“ i djelomično rashlađuju prostor.

Za ublažavanje sunčevog zračenja kod nas se prodaju mreže za zasjenjivanje koje podsjećaju na zelene vreće - ambalažu za povrće. S njima se intenzitet svjetla smanjuje ovisno o gustoći tkanja za 30-60%. Bojanje zidova zaštićenog prostora vapnom i specijalnim bojama koje se lako skidaju je također naša praksa u zasjenjivanju. Ovo rješenja nisu trajna - svake godine mreža i boja se skida i ponovno postavlja kada dođe opasnost od žarenja sunca.

Suvremeni plastenici u svijetu opremaju se mrežama za zasjenjivanje koje se poput zavjesa vodoravno pomiču ovisno o potrebi zasjenjivanja. One su različitog tkanja, gustoće i boja kako bi čim bolje zadovoljile zahtjeve pojedine vrste povrća ili ukrasnog bilja.

Gustoća, materijali i boja mreža za zasjenjivanje

Proizvođači nude mreže koje zasjenjuju od 10 - 90%. Za povrće i začinsko bilje, većinu cvijeća koje se kod nas uzgaja (jastučasto cvijeće, krizanteme, pelargonije, rezane irise i ljiljane) preporučena gustoća mreže je 30-40%. Za proizvodnju tropskog ukrasnog bilja poput orhideje, fikusa i filodendrona gustoća mreže pruža sjenu od 50-80%.

Materijali za mreže su polietilen (kao i za folije) i polipropilen različitih načina tkanja što je vidljivo na slici.

Prema prostoru kojem je namijenjena standardna boja mreža za zasjenjivanje se koristi:

• za rasadnike i ukrasno bilje: zelena i tamnozelena
• za proizvodnju u plasteniku: crna ili bijela ovisno o vrsti uzgajanog bilja (neke cvjetnice traže bijelu mrežu koja upija UV i odbija sunčeve zrake)
• za krajobrazno uređenje - za sportske terene, bazene, terase i slično: dekorativna smeđa, plava i ljubičasta.

Obojene fotoselektivne mreže za zasjenjivanje

Novu tehnologiju u opremanju zaštićenog prostora predstavljaju fotoselektivne mreže. Kod proizvodnje mreža za zasjenjivanje u materijale se dodaju specijalni kromatski dodaci. Biljka dobiva uz „zaštitni SPF faktor“ od direktnog sunčevog zračenja i najpovoljniju kvalitetu svjetla za rast.

Upravljanje sunčevim spektrom način je da se u biljkama poboljša ili kontrolira:

• vegetativni rast i veličina biljke
• grananje i patuljasti rast
• vrijeme i kvaliteta cvatnje
• plodonošenje i obojenost plodova
• sadržaj šećera i kiselina naročito u voću
• sprečava se palež
• smanjuje se trošak vode za navodnjavanje

Upotreba kromatiranih mreža za zasjenjivanje ima pozitivan ekološki i ekonomski utjecaj na proizvodnju. Nema primjene fitoregulatora i drugih kemijskih sredstava,a posao oko rezidbe i prorjeđivanja je značajno smanjen.

Istraživanja su pokazala da crvene i žute mreže u proizvodnji stimuliraju vegetativni rast i vigor biljaka. Plave mreže potiču patuljasti rast, sive povećavaju grananje i grmolik izgled te smanjuju veličinu lista.

Energetske zavjese

Uz zasjenjivanje daju termoizolaciju i ljeti i zimi. To su polietilenske „srebrne“ mreže metalizirane aluminijem. Predstavljaju suvremeni alat u plasteniku pomoću kojih se ljeti „odvodi vrućina“ reflektiranjem neželjenih toplinskih IC zraka. U istom zaštićenom prostoru tijekom zimskih mjeseci one služe nakupljanju potrebne topline i smanjuju potrebu za grijanjem.

Zaključak:

Obrada ljetne teme o zasjenjivanju zaštićenog prostora zahtijeva i nastavak o sustavima za hlađenje. Zasjenjivanje uz provjetravanje će pomoći u proizvodnji jer će se temperatura sniziti sa vrućih 40⁰C na malo ugodnijih 35⁰C. To je i najviša temperatura za „napredovanje toplih kultura“. Uspješnija proizvodnja je moguća uz dodatnu opremu za hlađenje zaštićenog prostora, ali po mojim saznanjima većina proizvođača u ovom trenutku na to ne pomišlja. Najmanji trošak za hlađenje je instaliranje mikrorasprskivača koji najfinijom maglicom hlade,a ne izazivaju neželjene posljedice (pojavu bolesti i štetnika i druga oštećenja na biljkama).

Autor: Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.