Sve vrste kupusa bore se s bolestima, no posebno su im sklone autohtone sorte. Uzroci su razni, a jedan od češćih je upotreba domaćeg sjemena, koje se kod nas nema čime tretirati.
Tijekom protekla dva mjeseca, na kasnijim sortama kupusa na ogulinskom području i ove je godine došlo do razvoja bolesti i to koncentrične (Alternaria spp.) i prstenaste pjegavosti (Mycosphaerella brassicicola) te bakteriozne crne truleži provodnih snopova (Xanthomonas campestris sp. campestris).
Problem je što mnogi za sadnju koriste sjeme proizvedeno kod kuće.
"Navedene bolesti izraženije su na autohtonoj sorti ogulinskog kupusa, jer se sjeme proizvodi na obiteljskim gospodarstvima, pa se zaraza prenosi zaraženim sjemenom iz godine u godinu.
Simptomi koncentrične pjegavosti javljaju se na listovima u vidu ograničenih koncentričnih pjega promjera 1 do 10 mm. Unutrašnjost pjega je baršunasta, tamnosmeđa, a zatim crna. Prezimi u polju u zaraženim biljnim ostacima u obliku micelija, a na njemu nastaju konidije", kaže Mirna Ceranić.
Zaraza se može prenositi u sjemenu ili na njemu. Optimalne temperature za infekciju su od 20 do 23°C, uz prisutnost vlage. U Hrvatskoj nema niti jednog fungicida registriranog za tretiranje sjemena, pa se kod nas to kao mjera zaštite, ne može provoditi. No, možemo se pridržavati plodoreda, kao i primjene fungicida, bilo preventivno ili kod pojave prvih simptoma zaraze. Upotrebljavajte Score 250 EC, Difcor, Signum, Ortiva, Ortiva Top i Nativo 75 WG.
"Kod prstenaste pjegavosti (Mycosphaerella brassicicola) simptomi bolesti se vide na vanjskim listovima, jer nastaju prstenaste pjege s jednim svijetlosmeđim ili sivim središtem i oštro su odijeljene od zdravog dijela lista.
Prenosi se sjemenom i zaraženim biljnim ostacima, a za zaštitu možemo upotrijebiti Signum, Ortivu, Ortivu top ili Nativo 75 WG, dok se kod crne truleži provodnih snopova (Xanthomonas campestris pv. campestris), simptomi pojavljuju na listovima u obliku trokutastih klorotičnih zona, koje počinju od ruba lista. Zbog napada bakterije, biljka slabije raste, kržljavi, a može se i cijela osušiti", ističe Ceranić iz Savjetodavne službe.
Parazit se zadržava u tlu i može biti vitalan od 2 do 3 godine, no bolest se može prenositi i zaraženim sjemenom. Samonikle biljke iz porodice krstašica također mogu biti izvor zaraze. Bakterija ulazi u biljku domaćina kroz prirodne otvore ili kroz oštećenja. Bolest mogu prenositi i lisne uši te puževi.
Djelotvorna mjera zaštite je potapanje sjemena u vodu i to 15 minuta na 50°C. Na parcelama, na kojima je bolest već registrirana, nemojte saditi kupus dvije do tri godine, već samo otporne hibride. Primjena preparata na osnovi bakra također smanjuju zarazu.
Foto: Mirna Ceranić
Tagovi
Autorica
