Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ekološki uzgoj bundeve
  • 29.11.2016. 16:30

Uzgoj uljne bundeve golice za najbolje prinose

Bundeva golica proizvodi se za proizvodnju ulja, a može se koristiti i u pekarskoj industriji.

Foto: PIXSELL
  • 27.539
  • 683
  • 0

Bundeva golica proizvodi se za proizvodnju ulja, a može se upotrijebiti u pekarskoj industriji kao dodatak u raznim vrstama kruha, može se koristiti za grickanje te za razne druge namjere. Za uzgoj bundeve su najbolja duboka humozna tla dobrih vodno-zračnih odnosa kao humusno-ilovasta ili ilovasto-pjeskovita tla.

Slabo podnose tla na kojima stoji voda i takva tla se moraju podrivati kako bi razbili vodno-nepropusni sloj i uz nošenje većih količina organske mase (stajnjaka, komposta) poboljšali vodno-zračne odnose.

Najbolji predusjevi djetelinsko-travne smjese

Najbolji predusjevi za proizvodnju bundeva golica su djetelinsko-travne smjese, zrnate leguminozne strne žitarice. Kukuruz je srednje dobar predusjev i zato nakon kukuruza tlo za bundevu treba nešto bolje nagnojiti. Na istu parcelu bundeva ne bi smjela doći tri do četiri godine. Također ju ne bi trebalo sijati na površine gdje su prethodne kulture bile biljke iz porodice kukurbite, kao primjerice lubenice ili dinje.

Obrada tla prije sjetve

Potrebno je obaviti duboko jesensko oranje uz zaoravanje stajnjaka ili komposta. Prije oranja na težim tlima tlo treba ispodrivati na dubinu od 40-50 cm kako bi razbili nepropusan sloj. Dopunsku obradu tla treba obaviti u proljeće. Najbolje je ukoliko prilike dopuštaju tridesetak dana prije sjetve tlo površinski prijeći tanjuračom i sjetvo spremačem zatim pustiti 15-20 dana da korovi krenu te ih prije sjetve još jednom uništiti, a ujedno obaviti i predsjetvenu pripremu tla sa sjetvospremačem. Tlo treba za sjetvu biti dobro pripremljeno.

Gnojidba bundeve

Bundeva izuzetno dobro reagira na stajnjak ili kompost. Za dobar urod bundeva primjerice na srednje dobrim tlima, stajnjak ili kompost treba zaorati u osnovnoj gnojidbi u jesen i to oko dva-tri vagona te u proljeće pod tanjuraču još jedan vagon. Ukoliko se koristi kompost tada količine trebaju biti 3x manje. Ako nema stajnjaka tada se u osnovnoj gnojidbi može upotrijebiti kameno brašno - EKO-RAST oko 300 kg po hektaru.

Prihrana bundeva može se vršiti različitim gnojivima. Ukoliko imate gnojnicu od goveda tada bi trebali obaviti jednu ili dvije prihrane, a količina gnojnice trebala bi biti oko 10.000 litara po 1 ha. Gnojnica se treba obavezno razrijediti s vodom u omjeru 1:4 (jedan dio gnojnice četiri dijela vode). Prvu prihranu najbolje je obaviti kada su bundeve visine, dužine 15 cm, a drugi puta kada je cima dužine 30 cm.

Gnojnica od bilja

Prihranu treba planirati tako da nakon nje odmah ide kultivacija kako gnojnica ne bi hlapila. Ukoliko nemate stoku, gnojnicu možete praviti od raznog bilja kao što su: kopriva, gavez, sljez, preslica i dr. Pri izradi gnojnice od ovih biljaka omjer materijala je uvijek isti. Izrada 1 kg materijala (primjerice koprive): stavi se u 10 litara vode te se u njoj drži 12-16 dana. Nakon 16 dana kruti dio materijala izbaci se iz vode te smo dobili koncentrat gnojnicu.

Ovako napravljena gnojnica može se čuvati nekoliko mjeseci, samo ne na suncu. Napravljen koncentrat gnojnice dalje se razrjeđuje ovisno o načinu gnojidbe. Ako se gnoji tlo tada se razrjeđuje u omjeru 1:5-10. Ako se prska folijarno po biljkama razrjeđuje se 1:15-20.

Dakle, ako se prihrane vrše sa biljnim gnojnicama treba obaviti tri do četiri prihrane. Obavlja se klasičnim prskalicama pri čemu po jednoj prihrani treba utrošiti oko 400 litara vode normalno sa gnojnicom u gore ponuđenim omjerima. Na manjim površinama prihrana se može obavljati i leđnim prskalicama i na taj način se troši puno manje gnojnice jer se gnoji samo biljka i oko biljke.

Izbor sorte

Za sjetvu bi trebalo uzeti certificirano sjeme iz organskog biološkog uzgoja ili netretirano sjeme. Za sjetvu bundeve golice najbolja je Gleisdorfer. Sjetva bundeve može početi kada temperatura tla u sjetvenom sloju iznosi od 12-15 stupnjeva (od 01. do 15. svibnja). Međuredni razmak bi trebao biti 140 cm (sa kukuruznom sijačicom sije se svaki drugi red). Razmak u redu biljka od biljke treba biti 38-45 cm. Na ovaj način sjetve sklop biljaka po 1 ha iznosit će od 16.000 do 18.000. Količina sjemena koja se utroši po 1 ha iznosi 3,5-4,5 kg. Dubina sjetve je od 2-4 cm.

Regulacija korova

Indirektne mjere borbe protiv korova su pravilan plodored, pravovremena sjetva, kvalitetno sjeme koji ima brzi porast, pravilna gnojidba sa zdravim gnojivom, kompostirani stajnjak ili zrela gnojnica ili kameno brašno. Vrlo je bitno prije sjetve bundeve korove predsjetveno uništavati i to dva do tri puta kako bi kasnije smanjili njihovu populaciju i olakšali si borbu s njima. Najbolje je u proljeće otprilike pet-šest tjedana prvi puta prijeći površinu sa drljačom i sjetvospremačem (zatvoriti brazdu) te pustiti korove da krenu otprilike dva tjedna te površinu ponovo prijeći sa sjetvospremačem i tako još jednom ili dva puta prije sjetve što ovisi o količini korova.

Direktne mjere provode se uglavnom poslije sjetve, a sastoje se od obavezno jedne kultivacije te dva ručna okopavanja. Kultivaciju treba obaviti sa kukuruznim kultivatorom sa udvojenim redovima zbog međurednog razmaka od 140 cm, a radi se kada su biljke bundeva (vrijež) veličine, dužine od 15-20 cm. Prvo okopavanje obaviti odmah nakon prve kultivacije, drugo dok se još može ući u polje, a to je kada su vriježe tridesetak cm, a ukoliko imate adekvatan kultivator tada se može srednjih 50 cm proći s njim. Po vriježi biljkama bundeve nikako se ne smije gaziti. Kada se bundeva razraste, zatvori sklop, tada više nema opasnosti od korova. Na manjim površinama korov se može i čupati.

Zaštita usjeva

Indirektne mjere zaštite su pravilan plodored, zdravo sjeme, izbor adekvatne sorte za određeno područje, pravovremena sjetva i primjena zdravog gnojiva (kompostirani).

Najčešća bolest bundeve je plamenjača, a ona se uspješno suzbija sa bakrenim preparatima: Bordoška juha, Modra galica, Champion tekući i bakreni kreč. Po jednom hektaru u ekološkoj poljoprivredi smije se primijeniti do 6 kg čistih bakrenih preparata u jednoj godini. Radi se pred zatvaranje redova dok se još sa traktorom može ići u polje. Za borbu protiv pepelnice, otprilike u istom periodu primjenjuje se čisti sumpor, a najbolji je u prahu oko 30 kg/ha.

Berba-žetva bundeve

Berba se obavlja u tehnološkoj zrelosti, a to je kada su plodovi rumeno-narančaste boje, a epiderma ploda se lako zarezuje noktom. Na većim površinama berba se uglavnom obavlja specijaliziranim kombajnom. Prije ulaska kombajna u njivu plodove je dobro sakupiti u redove kako bi kombajniranje bilo brže i rasipanje manje. Ostanu samo gole koštice koje prvo treba dobro oprati ručno ili strojno.

Sušenje bundeve

Vlagu zrna svesti na 8%. Za sušenje je najbolje koristiti podne sušare koje miješanjem ne oštećuju sjeme, a stalna temperatura sušenja treba biti 60º C. Prinosi suhog zrna (8%) vlage u normalnoj godini kreću se od 500-900 kg.

Foto: PIXSELL


Tagovi

Obrada tla Sjetva Borba protiv korova Zaštita usjeva Berba


Autorica

Renata Dragović

Više [+]

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]