AgroKlub.com

\

Povrćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Povrćarstvo » Slanutak - mahunarka koja donosi dušik u tlo

Slanutak - mahunarka koja donosi dušik u tlo

Slanutak

Slanutak - mahunarka koja donosi dušik u tlo

Datum: 10.12.2016. 15:00

Kategorija:

Povrćarstvo

Slanutak je popularna biljka Bliskog istoka, ali u ljudskoj prehrani koristi se već više od 7.500 godina. Jednostavan za skladištenje i visoke nutritivne vrijednosti, idealan je za dijabetičare.

Slanutak (Cicer arietinum L.) pripada porodici lepirnjača, Fabaceae. U Hrvatskoj se koriste još imena kao što su: čic, čičak grah, čiček, čečevarda koriena, grah bieli, grag slani, slanica, slanutak rumenkasti, nahud, slani grah.

Potječe iz Azije, uzgajali su ga Grci, Rimljani, Indijci, Egipćani i Etiopljani. Slanutak je vrlo bitan dio vegetarijanske prehrane jer sadrži visokokvalitetne bjelančevine. Ova jednogodišnja lepirnjača značajno pridonosi poljoprivrednoj održivosti putem dušične fiksacije te je odličan rotacijski usjev u plodoredu čime doprinosi biljnoj raznolikosti u poljoprivrednoj proizvodnji.

Na području tople klime, slanutak se uzgaja kao ozimi ili jari usjev, dok u hladnijim kao jari usjev. Minimalna temperatura za klijanje i rast je od 2 do 3 °C, a optimalna između 20 i 25 °C. U prva tri tjedna razvoj slanutka je usporen, a potom slijedi naglo ubrzavanje rasta. Tijekom rasta slanutak zahtijeva sve više topline.

Podnosi sušu, vlaga donosi probleme

U razdoblju od nicanja do cvatnje može podnijeti kraću sušu i višu temperaturu zraka, ali u slučaju visoke relativne vlage zraka, može doći do deformacije stabljike i bočnih grana uz osipanje cvjetova i cvjetnih pupova. Potreba za vodom je najveća u razdoblju bubrenja sjemena i nicanja. Može podnijeti temperature od -6°C (starije biljke) do -16°C (mlađe). Najpovoljnija tla za uzgoj su plodna i prozračna tla, uz pH tla od 5.5 do 8.6.

Sije se na međuredni razmak od 25 do 30cm i razmak u redu 10 do 30 cm. Predusjev nije važan, ali slanutak je dobar za strne žitarice jer obogaćuje tlo dušikom, popravlja stanje tla te brzo napušta tlo. Mahune se inače ne osipaju, osim u slučaju prezrelosti i kišnih dana kad gubici mogu biti i do 50 %. Žetva je od kolovoza do rujna.

350 kg/ha dušika ostaje u tlu za iduću kulturu

Korijen slanutka je dobro razvijen te doseže dubinu do 2 m, čime lakše podnosi sušu. Iz glavnog korijena se stvara bočno korijenje. Većina mase korijena razvijena je u gornjem sloju tla. Korijen nastanjuju simbiotske bakterije Rhizobium legominosarum subsp. ciceri i stvaraju kvržice veličine sjemena. Njihovom simbiotskom fiksacijom dušika stvara se oko 350 kg/ha čistog dušika koji ostaje u tlu za iduću kulturu. U jednogodišnjem uzgoju može se postići prinos od 2 do 3 t, što ovisi o kultivaru, bakterijskom soju i okolišnim uvjetima. Prinos je za 20 do 28% veći na navodnjavanim površinama.

Stabljika je okrugla i zeljasta koja s vremenom odrveni. Može biti zelena ili ljubičasta, ovisno o sadržaju antocijana. Stabljika, listovi i mahune mogu biti potpuno glatki, dlakavi i vrlo dlakavi. Stabljika može narasti od 20 do 100 cm, a u povoljnim uvjetima i do 130 cm. Listovi su neparno perasti nazubljenog ruba i razvijaju se na svakom nodiju.

Nizak sadržaj celuloze

Cvijet je karakterističan za lepirnjače, a njegova boja može biti bijela, plava i ljubičasta. Plod slanutka je okrugla i cilindrična mahuna s 1 do 2 razvijena zametka. Sjemenke mogu biti bijele, žute, ljubičaste, narančaste, sive, crvene, crne ili kombinacija tih boja. Sadrže veliku količinu bjelančevina (17.5 do 23.2%). Od minerala (3.2 do 3.4%) su zastupljeni fosfor, kalcij, mangan, cink i željezo te vitamini A, C, B9, B6 i B1. Nizak sadržaj celuloze (3.3 do 5.5%) omogućuje dobru probavljivost slanutka.

Sjemenke se jedu kuhane, pržene i soljene. Okus sjemenki slanutka je blag i slatkast, te blago podsjeća na okus kestena. U pripremi obroka, slanutak je potrebno namočiti preko noći i kuhati 90 minuta. Isklijale sjemenke slanutka mogu se jesti kao povrće ili kao dodatak salatama. Mlada biljka i zeleni dijelovi mogu se pripremati kao špinat. Pržene sjemenke slanutka nekad su se koristile kao zamjena za kavu.

Slanutak za regulaciju kolesterola

Vrlo popularan namaz od slanutka naziva se hummus. Sastoji od kuhanih sjemenki slanutka i pastom od sjemenki sezama, maslinovog ulja, limunovog soka, češnjaka i soli. Idealan je za svaki sendvič, premazivanje piletine, te uz različito povrće.

Slanutak pomaže u smanjenju kolesterola u krvi. Dijabetičarima se također preporučuje slanutak zbog toga što snižava razinu glukoze u krvi. Prema istraživanjima, zaključeno je da slanutak daje osjećaj sitosti te da smanjuje apetit. Zbog svojeg bogatog proteinskog i vlaknastog sastava, slanutak se preporučuje za sve koji imaju problema s gubitkom težine ili njezine regulacije.

Minerali slanutka pomažu u izgradnji i održavanju strukture i snage kostiju. Zbog sadržaja vitamina B, koji utječe na sintezu i popravke strukture DNA, također sprječava stvaranje stanica raka kod mutacije DNA. Vitamin C i mineral mangan su antioksidansi koji štite stanice od slobodnih radikala.

Listovi i sjemenke sadrže oksalnu kiselinu koja može iritirati kožu. Oksalna kiselina može blokirati apsorpciju kalcija u organizam pa se slanutak ne preporučuje prečesto korištenje. Kuhanjem se značajno smanjuje količina oksalne kiseline. Ljudi koji imaju problema s reumom, gihtom i artrtisom trebali bi pripaziti u konzumaciji slanutka.

Foto: pixabay.com

Broj pregleda članka: 2802; Uspješnost članka: 222.1

Tagovi: Plodored, kolesterol, Slanutak, Bjelančevine, Antioksidans, Rhizobium, Rotacijski usjev, Hummus

Ključne riječi članka: slanutak, mahunarka, koja, donosi, dusik, u, tlo, slanutak, slanutka, sjemenke, preporučuje, sjemenki, listovi, dušika, usjev, sušu, stabljika, mogu biti, koji imaju problema, nizak sadržaj celuloze


Martina Režek

Svi tekstovi autora

Autorica Martina Režek

Martina je magistra inženjerka hortikulture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a cilj joj je usavršavati se na području znanosti u poljoprivredi.