Samo rijetki u Hrvatskoj proizvode mahune

S dolaskom toplih dana sve više razmišljamo o vrstama povrća koje bi mogli posaditi u svom vrtu. Jedno od njih su i mahune. Zdrave su, a sve ih manje sadimo, čak i kod kuće. Upravo mahune bile su i tema predavanja na opatijskom Simpoziju agronoma, Vesne Očić s Agronomskoga fakulteta u Zagrebu.

"Od ukupne proizvodnje mahuna u Hrvatskoj, 63 % otpada na proizvodnju u povrtnjacima za vlastite potrebe, dok je svega 37 % namijenjeno tržištu. Istraživanje među proizvođačima mahuna, provedeno na trima zagrebačkim maloprodajnim tržnicama i to Dolcu, Kvatriću i tržnici Trešnjevka, pokazalo je da najveći dio proizvođača, proizvodi mahune tipa žute i zelene olovke, a najmanje one šarene.

Proizvođači ističu da maloprodajne cijene kilograma mahune, prvenstveno ovise o sezoni i ponudi istih na tržištu, te variraju od 10,00 do 26,00 kn po kilogramu. Prinosi niskih mahuna ostvareni na Pokušalištu Maksimir kod Agronomskog fakulteta u Zagrebu variraju od 0,38 kg/m² kod zelenih uskih, do 0,43 kg/m² kod zelenih širokih mahuna. Grah mahunar izvorno potječe iz Amerike, iz koje je prenesen u Europu. Postoje niske i visoke sorte. Prednost niskih je kraća vegetacija i mogućnost jednokratne berbe, dok visoke sorte imaju dulju vegetaciju i beru se kroz duže razdoblje. Kultivari mahuna se razlikuju po boji, obliku i veličini mahuna, a najčešći tipovi u uzgoju su žute i zelene uske odnosno široke mahune te šareni tipovi", ističe Očić.

Kina je najveći svjetski, a Španjolska europski proizvođač mahuna

U svijetu se danas proizvodi više od 20,5 milijuna tona mahuna, a najveći svjetski proizvođač je Kina sa 78 % udjela u svjetskoj proizvodnji i 41 % udjela u svjetskim površinama pod ovim kulturama. Najveći europski proizvođač je Španjolska, no proizvodi svega 0,8 % svjetske proizvodnje. Hrvatska proizvodnja je, pak, u svjetskim okvirima zanemariva. Najveća zabilježena proizvodnja kod nas bila je 2009. godine, kada smo proizveli 9.329 tona i od tada je konstantno u padu, primjerice 2013. godine, proizvedeno je 1.236 tona, što je smanjenje od čak 87 %.

Istraživanje proizvođača mahuna provedeno je u lipnju 2014. godine, na području Grada Zagreba i u njemu je sudjelovalo 46 proizvođača koji svoje povrće prodaju na spomenutim trima zagrebačkim maloprodajnim tržnicama. Analizirani su stavovi proizvođača prema tipu mahuna u uzgoju, a u obzir se uzelo iz koje su županije, koje tipove mahuna proizvode, kao i podudara li se njihova proizvodnja sa zahtjevima kupaca na tržnicama.

Najviše površina pod mahunama je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

"Od 46 ispitanih proizvođača na zagrebačkim tržnicama, najveći dio, njih 54 %, mahune proizvodi na području Zagrebačke županije, po 11 % na području Splitsko-dalmatinske i Koprivničko-križevačke županije, 9 % u Krapinsko-zagorskoj te 4 % u Dubrovačko-neretvanskoj. Najmanje proizvođača, svega 2 %, bilo je iz Bjelovarsko-bilogorske županije, dok iz preostalih 14 županija nije bilo niti jednoga proizvođača.

Istraživani proizvođači prosječno posjeduju 1.015 m² obradivih površina pod mahunama, a najveće zabilježene površine imaju proizvođači u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i to 2.550 m². Najveći dio proizvođača, njih 30 %, proizvodi mahune tipa žute olovke, dok ih se 26 % odlučuje za tip zelene olovke. Najmanje se proizvode šarene mahune, svega 8 %. Kupci na zagrebačkom području preferiraju, ističu proizvođači, široke žute mahune zbog sočnosti i načina pripreme istih u varivima. Najmanje kupaca se odlučuje za šarene mahune, koje proizvođači najmanje i proizvode.

Zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta odustaju od proizvodnje

Proizvođači s područja Splitsko-dalmatinske županije ističu da kupci s tog područja kupuju prvenstveno mahune tipa zelene olovke, čemu je razlog način pripreme hrane, odnosno mediteranska kuhinja s pripremom povrća na lešo. Zajednička karakteristika svih kupaca je da ne preferiraju mahune s koncima i mahune u kojima se već formiralo zrno, odnosno prezrele mahune. "Zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta u prethodnim vegetacijskim sezonama, dio proizvođača je odustao ili smanjio proizvodnju visokih mahuna, u koje spadaju i na zagrebačkom području omiljene žute, široke putar mahune, te se preorijentirao na niske kultivare", pojašnjava dr. sc. Očić.

U istraživanju se nastojalo saznati koje su najniže i najviše zabilježene prodajne cijene kilograma mahuna u maloprodaji. Proizvođači ističu da cijene prvenstveno ovise o sezoni i ponudi, pa u srcu sezone znaju pasti na 5,00 kn po kilogramu, dok su cijene najveće kada je ponuda najmanja i to kad imamo prve mahune u kasno proljeće te nakon glavne sezone, odnosno od kasnoga ljeta do rane jeseni.

Najviše zarađuju proizvođači mahuna iz mediteranskoga dijela zemlje

"Stoga najbolje prodajne cijene ostvaruju proizvođači iz mediteranskog dijela Hrvatske koji, zbog povoljnih klimatskih prilika, mogu proizvesti mahune izvan sezonske ponude. Prosječne prodajne cijene kreću se od minimalnih 9,71 kn do maksimalnih 26,45 kn/kg. Minimalne cijene ostvaruju proizvođači koji prodaju na tržnici Trešnjevka, dok proizvođači s tržnice Kvatrić postižu najveće cijene. Proizvođači ističu da klimatske promjene, kao što su suše iz 2013. godine, također utječu na prodajne cijene, jer smanjuju ponudu.

Bez obzira na cijene, proizvođači navode kako u zadnje vrijeme primjećuju trend povećane kupovine na tržnicama do 15-tog u mjesecu, što može biti djelovanje ekonomske krize na kupovnu moć građana, budući da se na tržnicama može plaćati samo gotovinom, a ne karticama ili na rate. Istraživanje provedeno na Pokušalištu Maksimir Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2014. godine, pokazuje da prinosi niskih mahuna variraju ovisno o morfotipu istih, i kreću se od 0,38 kg/m² za zelene uske do 0,43 kg/m² kod zelenih širokih. Na temelju ostvarenih prinosa i prodajnih maloprodajnih cijena, moguće je ostvariti prosječne prihode od 3,91 kn/m²do 10,65 kn/m², ovisno o tipu. Prosječna proizvodna površina pod mahunama je 1.015 m², a varira od 242 m² u Splitsko-dalmatinskoj županiji, pa do 2.550 m² u Dubrovačko-neretvanskoj", ističe dr.sc Vesna Očić.

Županije i prosječna površina pod mahunama u m²

• Zagrebačka županija 1.127 m²
• Dubrovačko-neretvanska županija 2.550 m²
• Splitsko-dalmatinska županija 242 m²
• Bjelovarsko-bilogorska županija 500 m²
• Krapinsko-zagorska županija 663 m²
• Grad Zagreb 940 m²
• Koprivničko-križevačka županija 1.084 m²
• Prosjek: 1.015 m²

U istraživanju proizvodnje i potražnje mahuna u Hrvatskoj, sudjelovali su i Branka Šakić Bobić, Zoran Grgić, Klaudija Carović Stanko, Martina Grdiša i Zlatko Šatović, profesori Agronomskoga fakulteta u Zagrebu. Zato iskoristite već ovo proljeće i posadite mahune u svom vrtu. Barem za svoje potrebe. Sasvim sigurno bit će kvalitetnije od onih koje do naših polica dolaze s drugoga kraja svijeta.