Program ruralnog razvoja donosi vodu na sušna polja

Iako sam prije nekoliko dana pisao o navodnjavanju, ovotjedni posjet predstavnika izraelske Tahal Grupe International Vukovarsko-srijemskoj županiji, ponukao me je na još poneku riječ o toj, za Slavoniju neiscrpnoj temi o kojoj je puno toga napisano, sačinjen niz razno raznih elaborata, projekata, projektnih riješenja te izrečeno bezbroj mišljenja, sugestija i zaključaka da bi se sve svelo na činjenicu da se od oko 115.000 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji navodnjava tek nešto više od 2.000 hektara, iako postoje mogućnosti za navodnjavanjem puno većih površina.

Uz pomoć kredita do navodnjavanja i barem neke sigurnosti

I isplati li se sve to skupa, silni projekti i ulaganja koja nisu mala? Ceranac Mirko Bošković koji je još prije pet godina, vidjevši da od države i inih nema skore pomoći, otišao u banku, podigao kredit od 700.000 kuna i na vlastitih 40-tak hektara izgradio sustav navodnjavanja, kaže da danas više nije ni sam siguran je li dobro postupio kada se odlučio za taj korak. "Volim poljoprivredu, volim zemlju i volim se baviti njome. Da to ne volim, davno bih sve rasprodao i krenuo drugim putem", kaže dodajući kako ga razočarava odnos države prema OPG-ovima, ali i otkupljivača od kojih neki, kako kaže, čine sve kako bi povećali vlastitu dobit na štetu neposrednih proizvođača.

"Teško je reći je li mi se sustav za navodnjavanje isplatio. Ja bih prije rekao kako je sustav navodnjavanja jedna vrsta "osigurača" kako u vrijeme velikih suša ne bi proizvodnja sva stradala. Da je uređenije domaće tržište, bilo bi puno bolje. Ovako se sve svodi ipak na preživljavanje iako su prinosi osjetnije bolji", kaže taj Ceranac koji je na poljima koje navodnjavanja zasadio šparoge, papriku, lubenice - ali i šećernu repu. Navodi kako on još može biti i zadovoljan jer je riješio pitanje otkupa svojih proizvoda. "Kod nas se sve gleda trgovački, ništa proizvođački. To je najveći problem. Kada robu predamo mi još uvijek ne znamo koliko ćemo za nju dobiti, iako smo dogovorili određenu cijenu. Nakon mjesec dana od predaje vam počnu stizati nekakvi odbici, troškovi za ovo i ono na koje niste računali jer nisu bili niti predviđeni. Prošle godine mi se primjerice dogodilo da mi je na polju ostalo 10 tona lubelice iako sam s jednom tvrtkom dogovorio otkup, ali je on izostao", kaže taj proizvođač čija je proizvodnja, zahvaljujući sustavu navodnjavanja ipak uznapredovala i prinosi su veći.

Navodnjavanje predviđeno Programom ruralnog razvoja

Inače, na području Cerne u planu je navodnjavanje oko 500 oko ukupno 3.000 hektara poljoprivrednih površina, s koliko zemljišta raspolaže ta općina između Vinkovaca i Županje. Načelnik Damir Begović ističe kako je želja općinskih vlasti da se vlasnici poljoprivrednih zemljišta koje će se u budućnosti navodnjavati, okrenu povrtlarskoj proizvodnji naspram ratarske koja prevladava na ceranskom području na kojem je registrirano oko 250 OPG-ova.

Direktor Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije "Hrast" Ivan Rimac, podsjeća kako Program ruralnog razvoja od 2014. do 2020. godine osigurava iz Europske unije više od 330 milijuna eura godišnje i u interesu im je povući ta financijska sredstva, među kojima će jedan dio biti namjenjen upravo programima navodnjavanja.

Za projekte navodnjavanja minimalno 50 posto sredstava iz IPARD-a

"Nove mjere koje idu iz Programa ruralnog razvoja omogućit će jediniciama lokalne samouprave da izgrade infrastrukturu koja ide uz navodnjavanje, a čiji bi korinici bili OPG-ovi, tvrtke i ostali poduzetnici koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Isto tako u natječaju, za koji nam iz ministarstva kažu da će biti otvoren ove godine, bit će i mjere koje se sada odnose na mjere iz IPARD-a (mjere 101 i 102 - primarna poljoprivredna proizvodnja i prerada), odnosno omogućit će se proizvođačima da koriste ta sredstva za navodnjavanje i to tako da direktno na svoja polja, voćnjake i povrtnjake instaliraju sustave za navodnjavanje i za to će dobiti minimalno 50 posto sredstava povrata neovisno o izvorima ulaganja, a ako su proizvođači primjerice, mlađi od 40 godina života ili se bave ekološkom proizvodnjom, taj će se postotak povećavati za tzv. plus plaćanja", kaže voditelj Odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj u Hrastu Mario Bušić.

Tahal Grupe International za razvoj i upravljanje vodnim resursima

Sa svim time, ali i drugim informacijama o mogućnostima koje za navodnjavanje nudi istočna Slavonija, stručnjaci "Hrasta" upoznali su Nir Alonija iz izraelske Tahal Grupe Inernational koja se specijalizirala za razvoj i upravljanje vodenim resursima te integrirani ruralni i poljoprivredni razvoj. "Tahal grupa postala je u više od 50 zemalja ključni subjekt u području razvoja vodnih, sanitarnih i poljoprivrednih sustava. Razvili smo one tehnologije koje najbolje mogu iskoristiti vodu i vodne resurse i pokušavamo te tehnologije primijeniti na raznim lokacijama u svijetu", kaže taj stručnjak po čijim riječima, sustav navodnjavanja, bez obzira na model i način primjene, mora prije svega biti efikasan i rezultirati zaradom onih koji ga i koriste.

Hoće li i kada doći do pomaka u većem sustavnom navodnjavanju slavonskih polja, teško je reći. Doduše, upravo ovih dana se u tisku moglo pročitati kako je državnim vlastima izgradnja sustava navodnjavanja iznenadno postala jedan od većih prioriteta, a sve u cilju pokretanja gospodarskih aktivnosti i novih zapošljavanja. Valjda je gore netko skontao da je vrag odnio šalu i da ako, sami ne zapnemo, boljitka biti neće. Barem se nadam da je tako. Jer bi u tom slučaju, navodnjavanje imalo šanse za uspjeh, a s njim bi došli i bolji i veći prinosi, i dakako sigurnija poljoprivredna proizvodnja. Ako su mogli drugi, poput Izraelaca, od pustinje napravili "rajske vrtove", možemo i mi. Pružiti sami sebi šansu da uspijemo i budućim naraštajima ostavimo barem jedan od razloga ostanka na djedovini i očevini.

Foto: depositphotos.com