AgroKlub.com

\

Povrćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Povrćarstvo » Produženo razdoblje berbe dinja

Produženo razdoblje berbe dinja

Dinja

Produženo razdoblje berbe dinja

Datum: 18.05.2011. |

2

Kategorija:

Povrćarstvo

Za rast i razvoj plodova dinje do pune fiziološke zrelosti potrebno je mnogo topline, kroz razmjerno dugo razdoblje. Smatra se da za dobar uzgoj dinja treba 4 mjeseca sa srednjom mjesečnom temperaturom iznad 20 °C. Kako bi se razdoblje berbe što više produžilo, kombiniraju se kultivari različite duljine vegetacije uzgajani u zaštićenom prostoru i na otvorenome

Kultivari dinja dijele se u tri skupine: mrežaste dinje, rebraste dinje ili kantalup i zimske dinje. Većina zametnutih plodova ne dozrijeva istovremeno pa je u punoj sezoni berbe potrebno brati dva puta tjedno. Za ocjenu zrelosti ploda mogu poslužiti određeni znakovi karakteristični za određenu skupinu kultivara. Nasuprot tome, zimske dinje trebaju nakon berbe odstajati 10 ili više dana kako bi se razvila karakteristična organoleptička svojstva.

Mrežaste dinje

Prikladnije su za granična područja uzgoja, jer su manje osjetljive na variranja temperatura, a preporučuju se i za uzgoj u zaštićenim prostorima (staklenicima, plastenicima i tunelima). U novije vrijeme prevladavaju F1 hibridi, koji su produktivniji i otporni na venuće i pepelnicu. Vriježe su im slabije ili srednje bujne. Plodovi su većinom okrugli, glatki ili s tek naznačenim režnjevima, žuti, krem bijele ili svijetlozelene boje s mrežom plutastog tkiva na površini. Gušća mreža obično je znak bolje izdržljivosti u transportu. Meso je krem bijele, zelenkaste, žute, narančaste ili ružičasto narančaste boje, sočno, slatko, ugodnog mirisa i arome. Plodovi su promjera 10 do 15 cm i mase od 0,7 do 1,8 kg s malim sjemeništem. Dužina vegetacije do berbe prvih plodova kod ranih kultivara iznosi od 70 do 80 dana. U nekih kultivara zametnuti plodovi zriju istovremeno, a u nekih postepeno (sukcesivno) tako da se berba obavlja u više navrata.

Kultivari rebrastih dinja (kantalup)

Ovi kultivari imaju bujnije vriježe, a plodovi su krupniji, mase od 1,2 do 3 kg, većinom ovalni s izraženim rebrima. Kora je krem bijele, žute ili svijetlozelene boje, a može imati i rijetku mrežu. Meso je svijetložute, tamnožute ili narančaste boje, vrlo slatko i aromatično. Novi su kultivari otporni na venuće i pepelnicu, a sve je više i F1 hibrida. Srednjerani kultivari do prve berbe plodova trebaju 90 do 100 dana. Za ocjenu zrelosti ploda mrežastih i rebrastih dinja mogu poslužiti sljedeći znakovi: listovi na vriježi koja nosi plod su poluzatvoreni; plod ima karakterističnu boju i osjeti se miris; stapka ploda je malo uvenuta, a plod naginje odvajanju, vrh ploda na mjestu gdje je bio cvijet je malo mekši od ostatka ploda. Najbolji je znak kad se oko stapke ploda zamjećuje prsten plutastog tkiva. Potpuno zreli plodovi odvajaju se od stapke ostavljajući na plodu mali, udubljeni ožiljak.

Kultivari zimskih dinja

Uzgajaju se kod nas ponegdje na otocima. Imaju dugu vegetaciju i mogu sazreti samo u toplijim područjima. Peteljke im se ne odvajaju. U nas su najrašireniji ekotipovi u tipu “medene rose”, bujnijih vriježa, ovalnih plodova, mase od 1,2 do 2 kg. Kora im je glatka, sivkastobijela, a meso zelenkastobijelo. Ima kultivara zelene kore, glatkih ili naboranih, svijetlog, zelenkastobijelog ili svijetložutog mesa. Nemaju mirisa, ali su bogate šećerom i ugodne arome. Znakovi koji ukazuju na zrelost zimskih dinja su svjetlija boja, osobito na dijelu koji dodiruje tlo i nešto mekša kora vrha ploda na pritisak prstom. Plodovi zimske dinje se ne odvajaju od stapke, nego se beru sa stapkom dužine najmanje 2,5 cm. Na Sortnoj listi za 2011. godinu nalazi se 25 domaćih, odnosno, udomaćenih sorata te hibridnih kultivara stranih sjemenskih kuća. Udomaćene sorte su: Alfa, Ananas, Cantaloup de Bellegarde, Desertna 5, Fox, Medna rosa, Pancha i Perzijska dinja. Neki od najnovijih hibrida upisanih na Sortnu listu su: Athena, Bari, Brigante, Centro, Chianti, Donatello, Lillo i Perseo.

Optimalni vanjski dugovi

Za nicanje je potrebno najmanje 15 °C, ali optimalna temperatura je između 24 i 35 °C, a maksimalna 38 °C. Ako nakon nicanja nastupi razdoblje temperatura nižih od 15 °C, biljka počinje starjeti, pa se vrlo teško ili nikako ne oporavlja. Već kod +1 °C biljka strada za nekoliko sati. Na temperaturi nižoj od 15 °C prestaje rast, a plodovi se ne zameću ako su temperature niže od 20 °C. Kako je glavnina korijena u površinskom sloju tla, za ravnomjeran rast i razvoj dinje potrebno je ravnomjerno snabdijevanje vodom. Pri intenzivnom rastu plodova usporava se rast vriježa i tada je nešto manja potreba za vodom, odnosno biljka se može zadovoljiti vodom iz donjih slojeva tla. Relativna vlaga zraka od 50 do 60% najpovoljnija je za dinju. Visoka vlaga zraka smanjuje transpiraciju, a time i opskrbu vodom i hranivima. Dinja je biljka intenzivnog svjetla, ne podnosi zasjenjenje, a za oblačnog vremena također se smanjuje kvaliteta plodova. Za uzgoj dinja najprikladnija su lakša, topla, propusna tla bogata humusom uz pH od 5,5 do 7,5. Kontinentalna klima istočne Slavonije i mediteransko područje gdje se može navodnjavati imaju sve prednosti za uzgoj dinja. Na istoj površini dinja se ne smije uzgajati najmanje 4 godine. U istom razdoblju ne smije biti ni druge kulture iz iste porodice (krastavci, tikve, lubenice). Dobre su pretkulture djetelinsko travne smjese i zrnate mahunarke, a ne dolaze u obzir kulture koje napada isti virus (rajčica, krumpir). Na mineralnim tlima neophodna je gnojidba organskim gnojivima. Preporučuje se 30 do 50 t/ha stajskog gnoja ili zelena gnojidba nekim ozimim usjevom. S obzirom na dugu vegetaciju, dušik treba primijeniti u dvije prihrane, na početku zametanja plodova i nakon prve berbe kroz sustav za navodnjavanje ili folijarno.

Izravna sjetva

Zbog boljeg zagrijavanja površinskog sloja tla preporučuje se sjetva ili sadnja na gredice, koje treba pripremiti najmanje tri tjedna prije moguće sjetve. Sije se u redove razmaknute od 1,2 do 1,5 m. Razmak u redu ovisi o načinu sjetve. Ako se sije ručno u kućice, razmak u redu je 40 do 60 cm. Siju se 3 do 4 sjemenke u kućici, ali se nakon nicanja ostavlja jedna do dvije biljke. Prilikom prorjeđivanja biljke se ne smiju čupati već podrezati nožem. Tamo gdje se siju veće površine preciznom sijačicom sije se na razmak od 20 cm. Kako je težina 1000 zrna u različitih kultivara različita, sjetvenu normu treba točno izračunati. Za 1 ha u prosjeku treba 1 do 2 kg sjemena. Njega tijekom vegetacije sastoji se od međuredne obrade, prije nego što vriježe prekriju redove i folijarne prihrane nakon zametanja prvih plodova. Pri duljem sušnom razdoblju provodi se navodnjavanje kapanjem, 25 do 30 L/m2 tjedno. Dva tjedna prije očekivanog početka berbe treba prestati s navodnjavanjem. Dinja nakuplja šećer u plodu samo dok je na vriježi sa zdravim lišćem. Najkvalitetniji su plodovi koji potpuno sazriju na vriježi. Potpuno zrela dinja se teško
transportira, zbog mogućnosti pucanja tijekom transporta. Plodovi imaju kratki vijek trajanja na prodajnom mjestu, svega 2 do 3 dana. Berba potpuno zrelih plodova dolazi u obzir samo za lokalno tržište. Ako se predviđa dulji transport i eventualno kraće skladištenje, dinje treba brati nešto prije pune fiziološke zrelosti. Dobar usjev dinja može dati prinos 30 do 50 t/ha.

Autor: Dr. sc. Božidar Benko

Broj pregleda članka: 5757; Uspješnost članka: 293.35

Izvor: Gospodarski list

Tagovi: Sjetva, Berba, Povrtlarstvo, Gnojidba, Dinja

Ključne riječi članka: produzeno, razdoblje, berbe, dinja, dinja, plodova, plodovi, dinje, °c, berbe, ploda, kultivara, kultivari, potpuno, vodom, najmanje, prije, biljka, stapke, odvajaju, nešto, razmak, vriježe, zrelosti, potrebno, zimske, znakovi, temperatura, narančaste, bijele, uzgoj, vriježi, krem bijele, zimske dinje, ocjenu zrelosti ploda

Slike Produženo razdoblje berbe dinja

Komentiraj




Vaši komentari - Produženo razdoblje berbe dinja

Marija Paripovic

Marija Paripovic, 13.06.2012.

Posadila sam ove godine prvi put dinju. Ima puno malih dinjica samo od jedne lozice. Jedva čekam da sazru. Obožavam dinje!

+1

Marija Paripovic

Marija Paripovic, 13.06.2012.

Posadila sam ove godine prvi put dinju. Ima puno malih dinjica samo od jedne lozice. Jedva čekam da sazru. Obožavam dinje!

AgroKlub pretraga

Ključne riječi:

Poredaj po:

 

Vaša pretraga obuhvaća 14646 članaka, 16730 slika i 714 videa s AgroKlub.com.

     

Izdvojeni oglasi - Povrćarstvo

Sjemenska roba

Sjeme cvjetače BARCELONA F1 2.500s prec.

Sjeme cvjetače BARCELONA F1 2.500s prec.

Agrimatco d.o.o.

Hibrid za kasnu ljetnu i jesensku proizvodnju. Odlikuje se dobro zaštićenom, kompaktnom, bijelom cvati...

Insekticidi

LASER

LASER

Chromos Agro d.d.

Kontaktno-želučani insekticid iz skupine naturalita.Oblik formulacije: tekuća koncentrirana...