AgroKlub.com

\

Povrćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Povrćarstvo » Plodoredom do većeg prinosa povrća

Plodoredom do većeg prinosa povrća

Plodored

Plodoredom do većeg prinosa povrća

Datum: 27.01.2011. |

Kategorija:

Povrćarstvo

Svrha primjene plodoreda, plodosmjene i ophodnje ili rotacije usjeva bitna je ne samo u povrćarskoj proizvodnji nego i u proizvodnji cvijeća, aromatičnog i ljekovitog bilja, te drugog kultiviranog bilja u vašem vrtu. Glavni osvrt dat ćemo na povrtnjak i proizvodnju povrća, ali u načelu sva pravila koja vrijede za povrće primjenjuju se i kod ostalih uzgajanih kultura

Termin plodored označava pravilnu, prostornu i vremensku izmjenu usjeva u vašem vrtu. Drugim riječima, plodored objedinjava termine plodosmjena (vremenska izmjena usjeva) i ophodnja ili rotacija (prostorna izmjena usjeva). Bez usklađenosti plodosmjene i rotacije, plodored, kao širi pojam ne bi se mogao ispravno provoditi.

Zašto je potreban plodored

S obzirom na to da u povrtnjaku uzgajamo velik broj različitih vrsta povrća, njihov uzgoj nije tako jednostavan kao što na prvi pogled izgleda ako poštujemo osnovna pravila plodoreda. Naime, povrtnjak je specifično mjesto u našem vrtu gdje se na istoj površini tijekom godine uzgajaju dvije, a ponekad i tri (u Mediteranu) različite kulture. Među iskusnim je vrtlarima uvriježena dobra stara praksa, koja je osnovni preduvjet za uspješan uzgoj povrća, da se u povrtnjaku izmjenjuju kulture kako na istom mjestu ne bi uzgajali istu vrstu ili vrstu iz iste porodice godinu za godinom.

Mnoge bolesti na povrćarskim kulturama mogu se uspješno onemogućiti ako se ugrožena kultura ne vrati na isto mjesto 3, 4 i više godina. To se objašnjava time što neke patogene gljive koje izazivaju bolesti ne mogu živjeti u zemljištu duže od jedne, dvije ili tri godine, ili se za to vrijeme populacija patogena toliko smanji da prouzrokuju samo neznatne štete. Suprotno tome, kad se ista kultura, ili neka druga koju napadaju isti patogeni, uzastopno uzgaja na istom mjestu više godina oni se namnože i izazivaju masovne štete koje je teško spriječiti i pravilnom primjenom kemijskih preparata. Pravilan plodored odnosno plodosmjena pomaže i u suzbijanju insekata, naročito onih koji napadaju samo jednu vrstu usjeva, a ne mogu se kretati daleko.

Tablica: Rokovi sjetve ili sadnje i berbe te zauzetost površina
kulturama povrća u šesteropoljnom plodoredu

U tom slučaju, ako nema biljaka kojima se hrane, insekti masovno ugibaju. Poznato je da se prinos nekih kultura značajno smanjuje poslije određene vrste. Međutim, to se ne događa nakon sjetve druge kulture. Dok treća grupa kultura dobro podnosi samu sebe, tj. autostabilna je ili tolerantna na uzastopni uzgoj, godinu za godinom na istoj površini (monokultura). U tome se vidi utjecaj jedne kulture na drugu, odnosno međusobna tolerantnost usjeva. Poznato je da uzgoj u monokulturi pogoršava ne samo kemijska (razina humusa, pH) nego i fizikalna svojstva tla (struktura tla), dok različite vrste nejednako iscrpljuju tlo odnosno imaju različite potrebe za hranivima. Naime, neke kulture imaju duboki korijenov sustav koji crpi hraniva i vodu iz dubljih slojeva, a druge kulture s plitkim korijenovim sustavom iz gornjih slojeva. Osim toga, neke kulture mijenjaju kemijski sastav tla pomoću tvari koje izlučuju iz korijena i na taj način smanjuju uspješnost uzgoja sljedeće kulture. Tlo se dublje obrađuje za kulture s dubljim korijenom, a znatno pliće za kulture sa slabije razvijenim korijenom. Za važnije povrćarske kulture koje se uzgajaju u vrtu preporučuju se ovi predusjevi:

  • za rajčicu; kupusnjače, mahunarke, tikvice, korjenasto povrće
  • za papriku; tikvice, mahunarke i korjenasto povrće
  • za kupusnjače; krumpir, rajčica, paprika, mahunarke, luk i korjenasto povrće
  • za mladi krumpir; korjenasto povrće
  • za krastavac i lubenicu; paprika, rajčica, krumpir
  • za mladi luk; paprika, rajčica, krastavac, lubenica
  • za korjenasto povrće; paprika, rajčica, krastavac, mahunarke
  • za mahunarke; rajčica, paprika, kupusnjače, tikvice.



Razlozi uvođenja plodoreda:

  • smanjenje razvoja bolesti
  • smanjenje razvoja štetnika
  • međusobna tolerantnost usjeva
  • racionalno održavanje razine humusa i povoljne strukture tla
  • racionalno trošenje vode i biljnih hraniva
  • racionalna obrada tla


Plodosmjena i prihrana

Osim pravilnog slijeda kultura na istoj površini (rotaciji), treba voditi brigu i o vremenu (plodosmjeni) nakon kojeg se pojedina kultura može ponovo uzgajati na istoj površini zbog
razloga koje smo prije spomenuli. To vrijeme obično iznosi 3 do 4 ponekad i 5 godina, ovisno
o vrsti.

Poželjno je vrt podijeliti na 6 polja


Dvopoljni ili tropoljni povrćarski plodored teško bi mogao poštivati slijed kultura (plodosmjenu)
i broj godina (rotaciju) poslije kojih se isti usjev ili skupina srodnih kultura smije uzgajati na istoj površini, kao i potrebe domaćinstva za širim asortimanom povrća. Stoga se preporučuje uvođenje plodoreda s više polja. Odnosno, poželjno je da se vrt podijeli na šest dijelova (polja) kako bi se mogao dobro isplanirati plodored, a u tom slučaju bere se što više različitog povrća tijekom sezone uzgoja. Jedan od načina dobrog planiranja plodoreda može se vidjeti iz napravljene sheme. Ova shema planira gnojidbu ororganskim gnojem (kompost ili stajski gnoj) svake treće godine, dok se mineralna gnojidba (NPK) provodi svake godine na svim poljima.

Svake naredne godine sve se kulture pomiču za jedno polje unaprijed, o d n o s n o
kulture s polja 6 prelaze u polje 1 itd. Pridržavanje plodoreda neizostavna je mjera u ekološkom
sustavu vrtlarenja
jer se pogreške koje nastaju zbog nepravilne smjene kultura u vremenu i prostoru ne mogu korigirati kemijskim sredstvima (mineralnom gnojidbom i kemijskom zaštitom), što je donekle moguće u konvencionalnom sustavu gospodarenja. Pridržavanjem plodoreda u vrtu značajnije se smanjuje potreba za gnojidbom i kemijskom zaštitom bilja uz povećanje prinosa povrća.

Tablica: Potreba organske gnojidbe te broj
godina do ponovljenog uzgoja važnijih
povrtnih kultura u vrtu

Plodored se planira za više godina na sljedećim načelima:

  • da se što racionalnije iskoriste proizvodni potencijali i obrada tla poželjno je smjenjivati kulture s plitkim korijenom s kulturama s dubokim korijenom
  • nakon gnojidbe stajskim gnojem treba saditi ili sijati kulture koje će ga najbolje iskoristiti (tikvice, dinje, krastavac, lubenica, rajčica, patlidžan, paprika, kupus, kelj, itd.)
  • neke kulture ne podnose gnojidbu stajskim gnojem i ne sade se neposredno nakon takve gnojidbe (salata, špinat, matovilac, peršin, mrkva, luk, blitva, cikla, itd.)
  • posebno treba paziti na redoslijed kultura koje napadaju iste bolesti i štetnici.

Autor: Dr. sc. Dean Ban

Broj pregleda članka: 28197; Uspješnost članka: 1415.85

Izvor: Gospodarski list

Tagovi: Uzgoj povrća, Povrtlarstvo, Gnojidba, Prihrana, Plodored

Ključne riječi članka: plodoredom, do, veceg, prinosa, povrca, kulture, kultura, plodored, povrća, paprika, rajčica, godina, usjeva, plodoreda, istoj, godine, površini, korjenasto, korijenom, mahunarke, povrće, krastavac, tikvice, polja, bolesti, odnosno, uzgoj, gnojidbe, svake, gnojem, poželjno, uzgoja, vrstu, različite, kulturama, mogao, napadaju, plodosmjena, istoj površini, korjenasto povrće, paprika rajčica, neke kulture, više godina, paprika rajčica krastavac, međusobna tolerantnost usjeva

Slike Plodoredom do većeg prinosa povrća

Komentiraj




Vaši komentari - Plodoredom do većeg prinosa povrća

Trenutno nema komentara! Budite prvi i komentirajte.

AgroKlub pretraga

Ključne riječi:

Poredaj po:

 

Vaša pretraga obuhvaća 14391 članaka, 15874 slika i 699 videa s AgroKlub.com.

     

Izdvojeni oglasi - Povrćarstvo

Insekticidi

LASER

LASER

Chromos Agro d.d.

Kontaktno-želučani insekticid iz skupine naturalita.Oblik formulacije: tekuća koncentrirana...

Sjemenska roba

Sjeme mrkve TEXTO F1 500.000s

Sjeme mrkve TEXTO F1 500.000s

Agrimatco d.o.o.

Novi hibrid u tipu Maestro F1. Vegetacije 140-150 dana. Visoke otpornosti na Alternaria dauci, Pepelnicu...