Obitelj Biber u bundevama već 14 godina

Ulje je doista neizostavan sastojak u pripremanju hrane i prirodno je da su oduvijek ljudi težili da proizvode ulje na svom gospodarstvu. U našoj prehrani prevladava upotreba suncokretova i maslinova ulja, no vraćamo se sve više i bundevinom ulju koje su u našim domaćinstvima koristili daleko više u prijašnjim generacijama.

Najviše proizvođača bundevinog ulja nalazi se Virovitičko-podravskoj, Požeškoj, Osječko-baranjskoj te posebno Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Mnogo je istraživanja rađeno i utvrđeno je kako se većina potrošača snabdijeva ipak direktno kod proizvođača, a nešto manje u trgovačkim lancima. Trend zdravog načina življenja, a time i prehrane u naše kuhinje vratilo je i bučino ulje koje u pojedinim krajevima Hrvatske zovu različitim nazivima. Tako je pored bučina tu i naziv bundevino te crno ulje - a koje se dobiva hladnim prešanjem ili laganim zagrijavanjem te prešanjem sjemenki koštica buče, najčešće roda Cucuribita pepo var. styrriaca.

Ovo ulje je tamnozelene do crne boje s izrazitim bogatim i specifičnim okusom i mirisom. Danas se gotovo u potpunosti koristi u svježem obliku bez termičke obrade. Ovo ulje sadrži esencijalne masne kiseline, bjelančevine, ugljikohidrate, minerale te brojne vitamine. Mnogi ga preporučuju i kao lijek jer pospješuje funkciju prostate, smanjuje kolesterol, poboljšava imunološki sustav, pozitivno utječe na vid, pamćenje i raspoloženje.

Austrijske sorte na OPG Biber

Obitelj Biber iz Međimurja sorte bundeva gleisdorfer i rustikal uzgaja na oko 15 hektara. Ove austrijske sorte, kako nam je ispričao Dino Biber spadaju u skupinu uljnih sorti koje odlikuje i jako dobra aroma.

Sjemenka uljane tikve golice je bez ljuske, tamno zelene boje, visokog sadržaja ulja - što znači od 48-50%. U Hrvatskoj, odnosno našim proizvodnim uvjetima postižu se urodi sjemenki od 1.200 do 2.500 kg/ha sirovog sjemena, odnosno od 600 do 1.200 kg/ha suhih sjemenki. Hibridni kultivari kakvi su gleisdorfer i rustikal iimaju nešto veći prinos sjemenki od sortnih kultivara.

I za ekološku i za konvencionalnu proizvodnju

Gleisdorfer je inače najraširenija sorta uljane tikve i za ekološku i za konvencionalnu proizvodnju. Koristi se za uljnu i pekarsku industriju, a karakteristična je i po tome što se sjemenke lako odvajaju od mesa tikve. Potencijal prinosa je oko 1.200 kg suhih sjemenki po hektaru, a srednje je tolerantna na bolesti.

Dugovriježasta je to sorta, tako da se može sijati na međuredni razmak od 210 cm, a norma sjetve je 18.000 biljaka/ha. Hibridna uljana tikva rustikal je po austrijskim službenim pokusima imao najveći prinos sjemenki i ulja po hektaru. Cvatnja je rana do srednje rana, a po vegetaciji je srednje rana.

Rustikal s najvećim prinosima

Tolerantna je na Zucchini žuti virus i ima jako dobru otpornost na trulež ploda. Sjemenke su jako velike, tamno zelene boje. Vriježe su kratke tako da se sije na međuredni razmak od 70 ili 140 cm. Visok prinos ostvaruje velikim brojem srednje velikih plodova po četvornom metru. Plodovi su žute boje i nemaju puno zelenih šara na sebi, a kao i kod gleisdorfera sjemenke se vrlo lako odvajaju od ploda tako da je berba lagana. Karakteristično je da dobro uspijeva na svim vrstama tala i jako je otporna na sušu.

Bučino ulje sve traženije, ali i sve češće

"Prerađujemo u uljari u Varaždinu i naše tržište su uglavnom sajmovi i ono, kako se uobičajeno kaže na kućnom pragu. Prinosi realno budu nekih 800 kg suhih koštica na jednom hektaru, a od dva kilograma koštica dobivamo litru ulja. To je toplo prešano ulje, odnosno prešano prženjem. Ostaje kao nusproizvod bučina pogača koju prodajemo stočarima za stočnu hranu.

Mi inače bundeve sijemo kukuruznom sijačicom 70 puta 70 , na tri ido pet centimetara dubine. Sjetvu u pravilu obavljamo oko 1. svibnja i u agrotehnici dalje imamo jedno prskanje protiv korova te svakako kultiviramo te imamo i jedno prskanje protiv bolesti. Prije branja se daskom zgura u red, a onda obavljamo kombajniranje našim vučenim kombajnom marke Moty s kojim radimo uslugu kombajniranja i drugim proizvođačima", kaže nam Dino Biber, čija se obitelj ovom kulturom bavi od 2002. godine.

Tehnologija za berbu bundeve

Moty je inače najpoznatija tvornica za proizvodnju mehanizacije za bundeve. Imaju kombajne, ali i postrojenja za preradu. Ova austrijska tvrtka već 40 godina proizvodi kombajne za skupljanje bundeva. Danas su njihova tržišta Mađarska, Slovenija, Slovačka, Rumunjska, Rusija, Ukrajina, Njemačka i Češka, ali i izvan Europe pa tako njihove kombajne nalazimo i u Australiji, Novom Zelandu i Čileu što dokazuje da su doista globalni tržišni lider u proizvodnji tehnologije za berbu bundeva.

Ističe Biber i da trenutak berbe određuju onako od oka, po iskustvu i da ih se u pravilu u rujnu treba maknuti. Najčešće pretkultura bundevama bude krumpir kojega su također veliki proizvođači.

Bundeve jako zakisele zemlju

Nakon branja koštice treba što prije oprati i osušiti na 8 do 9% vlage. Poslije tikve treba izvršiti kalcizaciju tla jer bundeve jako zakisele zemlju, dodaje ovaj mladi poljoprivrednik iz Podturena u Međimurju.

U ožujku 2011. godine na 1. izložbi bučinog ulja sjeverozapadne Hrvatske u Varaždinu OPG Biber osvojili su 3. nagradu za kvalitetu ulja, a ističu i potrebu za proširenjem proizvodnje zbog sve veće potražnje.

Uz manje količine bjelančevina, ugljikohidrata i masti, bundeva, tikva ili buča sadrži vitamine (provitamin A, vitamin C, E i K i vitamine B grupe - B1, B2, B6, zatim niacin, folnu kiseline i dr.) i mineralne sastojke (kalij, fosfor, kalcij, željezo). Dobar je izvor dijetalnih vlakana i beta karotena. Zbog niske kalorijske vrijednosti vrlo je pogodna za dijetalnu prehranu; za pretile osobe, dijabetičare, kao i osobe s oboljenjima želuca i tankog crijeva jer djeluje umirujuće i ujedno regulira probavu zbog sadržaja celuloze i pektina.

Biberovi u svojim propagandnim materijalima ističu i da je najvrijednije bučino ulje u sirovim sjemenkama, ali i ono koje je nastalo hladnim prešanjem. Sadrži ljekovite esencijalne masne kiseline.

Esencijalne masne kiseline

Više od 50% masnih kiselina bučinog ulja čine esencijalne masne kiseline, linolna i linolenska, dok je sadržaj zasićenih masnih kiselina, kojima se pripisuje aterogeno djelovanje, manji u odnosu na druga ulja. Nadalje, bučino ulje sadrži značajne količine vitamina topljivih u mastima, posebice vitamina E, kao i druge tvari prisutne u manjim količinama, ali sa značajnim biološkim učinkom.

U narodnoj medicini odavno poznati, pozitivni učinci bučinog ulja u tretmanu crijevnih parazita, problema s prostatom i mokraćnim mjehurom, ali i drugi pozitivni učinci na zdravlje, u novije vrijeme dobivaju i značajnu znanstvenu potvrdu, piše na njihovoj jednostavnoj internet stranici.

Bučino ulje sadrži malo bogatstvo nezasićenih masnih kiselina, velik postotak beta karotena, vitamina E i kalija. Lecitin iz tog ulja pomaže u sprječavanju ateroskleroze (nakupljanja štetnih plakova na stijenkama krvnih žila, što vodi srčanim bolestima), te pozitivno djeluje na snižavanje razine kolesterola u krvi. Biberovi inače ulje prodaju u pakiranjima od 0.ll, 0.25l, 0.5l, 0.75l i 1 litre.