Zadovoljni su i proizvođači, iako godina nije bila najpovoljnija za uzgoj češnjaka. Na stotinjak kilograma sadnog dobili su u prosjeku oko 700 kilograma uzgojenog češnjaka, a očekivali su prosječno oko tonu.
Da hrvatska poljoprivreda nije samo satkana od loših priča, svjedoči i projekt uzgoja ozimog češnjaka na području Vukovarsko-srijemske županije, čija je provedba započela prošle godine kada je svakome od tridesetorice malih i srednjih poljoprivrednih proizvođača dodijeljeno po 100 kilograma sadnog češnjaka.
Obveza tih proizvođača bila je zasaditi, uzgojiti i povaditi plod te Udruzi Češnjak iz Cerića koja uz Vukovarsko-srijemsku županiju stoji iza cijelog projekta, vratiti istu količinu sadnog materijala kako bi se on dodijelo drugim zainteresiranim proivzođačima.
Projekt uzgoja ozimog češnjaka se nastavlja!
"Prošle godine odaziv je bio zadovoljavajući. Ove godine prijavilo se 29 proizvođača, ali smo jako zadovoljni i načinom na koji su proizvođači proizveli češnjak i odazivom proizvođača na brojne radionice koje smo kao udruga organizirali o uzgoju češnjaka", kaže predsjednica Udruge Češnjak Mara Čuljak dodajući kako je zadaća udruge u cijelom projektu bila prvenstveno savjetodavna.
Prema njezinim riječima, proizvodnja češnjaka bila je dosad prilično zapostavljena u Vukovarsko-srijemskoj, ali i drugim županijama, a najviše češnjaka uvozi se u Hrvatsku iz Kine. Riječ je o češnjaku koji je kvalitetom daleko ispod domaćeg češnjaka, kaže Čuljak napominjući kako je nažalost češnjak iz Kine konkurentniji cijenom.
"Naša istraživanja kazuju međutim da su kupci zainteresirani prije svega za kvalitetu i spremni su koju kunu više izdvojiti ako je kvaliteta u pitanju. Češnjak je kultura koja se u prosječnom domaćinstvu ne troši u velikim količinama. Prosječna potrošnja kod nas je oko dva kilograma godišnje i ljudi su spremni izdvojiti i do 10 kuna više u odnosu na kineski, ako znaju da jedu domaći češnjak", napominje.
Zadovoljni su i proizvođači, iako godina nije bila najpovoljnija za uzgoj češnjaka. Na stotinjak kilograma sadnog dobili su u prosjeku oko 700 kilograma uzgojenog češnjaka, a očekivali su prosječno oko tonu češnjaka. "Bez obzira koliko god proizveli, uvoza će uvijek biti. Naš je cilj da budemo dostatni za nacionalne potrebe kako bi domaćem kupcu ponudili domaći proizvod", kaže vukovarsko-srijemski pročelnik za poljoprivredu Andrija Matić dodajući kako je u konačnici udruživanje proizvođača češnjaka na razini proizvođačke organizacije jedini ispravni put daljnjeg razvoja uzgoja češnjaka na istoku Hrvatske.
"Uvozni češnjak, za razliku od našeg domaćeg kojeg nema u dostatnim količinama, je puno lošije kvalitete, a to je ujedno i prilika našim poljoprivrednim proizvođačima da proizvodnju domaćeg češnjaka podignu na višu razinu, kako po kvaliteti tako i po količinama, što bi ujedno doprinijelo podizanju domaće proizvodnje, razvoju ruralnog područja i ostanku mladih na selu te očuvanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava", napominje Matić.
"20 tona je za jednog proizvođača velika količina, ali kada to ponudite nekom trgovačkom lancu, ne žele ni pričati o toj ponudi jer je smatraju premalom. Zato je udruživanje proizvođača jedini ispravni korak da bi svi skupa mogli opstati. Bez proizvodnje od stotinjak tona češnjaka ne možete uopće ozbiljno razgovarati s trgovačkim centrom. To od nas nitko ne može sam proizvesti, ali kada se udružimo to postaje moguće", smatra Mara Čuljak čija je udruga po istom principu kao u uzgoju češnjaka ove jeseni pokrenula i priču o uzgoju zelenog graha na području Vukovarsko-srijemske županije te su prve količine te kulture sve podijeljene zainteresiranim poljoprivrednim proizvođačima.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor