Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stočna hrana
  • 22.09.2016. 18:00

Na održivom OPG-u čičoka nije korov već hrana

Obitelj Budrovčan iz Velike Pisanice na svojem OPG-u uzgaja korjenasto povrće, jostu (križanac ogrozda i crnog ribizla), maline, batat, ali i daikon (rotkvu) i korovišnu jestivu biljku čičoku. Ona je dobra u ljudskoj, ali i u životinjskoj prehrani koju čini hranjivijom, dok je daikon izvrstan čistač tla jer na sebe navlači rezidue mikroorganizama.

  • 5.094
  • 455
  • 0

Teza održivosti organskog gospodarstva odnosno ekološkog uzgoja jest činjenica da se sve mora nadopunjavati. Kaže to Ivica Budrovčan iz Velike Pisanice u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Već je 15 godina njegov OPG tako ustrojen, a na osam hektara zemlje uzgaja svega pomalo: mrkvu, peršin, batat, krumpir, maline, jostu, daikon, čičoku.

Potonje su biljke kod nas još uvijek nedovoljno poznate, a iskoristive su i zdrave, kako u ljudskoj tako i u životinjskoj prehrani. Korovišnu, divlju biljku čičoku, kaže naš sugovornik, zavoljeli su odavno konzumirati jer su njeni "gomolji zdravi i često su nam na jelovniku", i ne samo njima jer čičoka je kao hrana, posebice zimi, pravi energetski dodatak životinjama. Ponajprije crnoj slavonskoj svinji koju obitelj također uzgaja. Kada nema trave, ima čičoke, koja uz kuhani krumpir podupire kilažu svinja uključujući kukuruz, zob i stočni grašak.

"Čičoka je(st) u naravi korovišna,i invazivna biljka koja ne zahtijeva nikakva ulaganja već samo dobro i prozračno tlo", kaže Budrovčan dodajući da vrlo dobro uspijeva na duboko preoranim terenima, a oni prekopani i dobro uzorani, gdje nema zraka sputavaju joj rast.

Mnogi je poljoprivrednici smatraju velikim zlom, koje u pravilu širi divljač jer su im njeni gomolji omiljeni. Otporna je i na herbicide, a uništiti se lako može ako se tlo ostavi da se "zaledi". Uzgaja se iz gomolja slično krumpiru, na pedalj razmaka, a sadi se plitko na petnaestak centimetara dubine.

Po četvornom metru čičoke do 5 kilograma (u)roda

Voli kiselije zemljište, a po četvornom metru daje od 3 do 5 kilograma (u)roda. Korisna je jer daje i lisnatu zelenu masu koja se silira za stočnu hranu. Obitelj Budrovčan je prodaje po sedam kuna za kilogram neopranog gomolja za sadnju, a cijena joj pada na veće količine. Za konzumiranje kilogram oprane čičoke, koju u pravilu prodaju na kućnom pragu, košta od 8 do 10 kuna. Biljka je odlična za pripremu variva, kao svježa i pečena, a za razliku od krumpira ne sadrži tvar solanin no, bogata je inulinom koji je preporučljiv u prehrani dijabetičara (ima duži glikemijski indeks).

Čičoka u polju

Na poljima OPG-a i daikon, bijela rotkva

Na poljima bjelovarskog OPG-a uzgaja se i daikon, bijela vodenasta rotkva poznata i kao "ledena svijeća". Neutralnog je i blago-ljutkastog okusa, dobar je diuretik, čisti krv i prirodno je sredstvo detoksikacije. Dobro čisti i zemlju jer na sebe navlači rezidue mikroorganizama, a voli rahlo tlo.

Kako bi ta rotkva bila lijepa i bez kvrga(vost i) treba je gnojiti, ali ne direktno već u plodoredu, iza graha ili soje. Sadi se na prorahljene visoke gredice (humke), a sadnja joj počinje iza 15. kolovoza - kao i većini korjenastog povrća. Berba se obavlja zimi i u rano proljeće, a daikon po četvornom metru daje oko 3 kilograma ploda.

Kilogram daikona 10 kuna

Na OPG-u ga po kilogramu prodaju po 10 kuna, a kažu "dobro ga je saditi i kao pripremu za vrt". Kada se sadi ljeti, češće ga napadaju štetnici poput skočibuha koje biljci buše listove pa ga je preventivno bolje saditi u ranu jesen. Bjelovarci ga tako i uzgajaju (za jesensku prodaju), a ističu kako je daikon biljka "kratkoga dana".

Konzumira se narezan na kolutiće u salatama, nariban u kašice, a sve je popularniji i ukiseljeni daikon tzv. pikles. Svoje je proizvode naš sugovornik odustao plasirati po trgovačkim centrima jer njih kaže "prvenstveno zanima kupovina proizvoda na tone, a mali proizvođači to ne mogu postići".

Prisjetio se iskustva kada je svojedobno jednom trgovačkom lancu ponudio tikvice koje je tada uzgajao, a koje "nisu prošle kategorizaciju jer sve nisu bile podjednake veličine kako je zahtijevao trgovački kriterij". Ponajprije mjerenje plodova koji su svi morali biti oko pedalj duljine, savršene cakline.

Tgovačkim lancima važan samo izgled i veličina ploda

Takvim je kupcima kaže "važan samo izgled i veličina ploda". Njemu su za kilogram organskih tikvica nudili 1,5 kunu pa se "nisu dogovorili za suradnju". Požalio se i na kod nas sporu administraciju i birokratske stavke posebice kada je riječ o čičoki, jer za nju nema nikakvih poticaja jer biljka nije u šifrarniku povrća.

Za dobivanje poticaja ne mogu se prijaviti mješovite kulture

Problem je i što se za dobivanje poticaja kod nas "ne mogu prijaviti mješovite kulture odnosno gredice u uzajamnoj sjetvi". Znaju me pitati kaže Budrovčan "što imate na čestitci" pa kad im počnem nabrajati, referenti su zbunjeni jer čičoku nemaju u šifrarniku. Nju ne priznaje ni osiguranje pa se pita zašto ih administracija tjera u monokulture kada organsko-ekološki uzgoj zahtijeva zatvoreni ciklus proizvodnje? On zato uzgaja i crne slavonske svinje koje kaže imaju dobar omjer masti i mesa i mogu preživjeti i bez kupovnih komponenti poput koncentrata i sličnog.

Čičoka - najbolja stočna hrana

Pribavio ih je, jer je shvatio da će mu one biti isplativije budući da je za one prijašnje samo vreća koncentrata od 10 kilograma koštala oko 60 kuna, a mjesečno je za životinje valjalo nabavljati svaki tjedan po jednu, uključujući i ostale smjese (žitarice i dr). Četiri crne slavonske krmače i dvadesetak prasadi koje sada broji, mogu preživjeti na žitaricama čak i na oskudnom jelovniku. Hrane ih i sa ostacima povrća koje uzgajaju pa se tako ništa od proizvedenog ne baca.

Crne slavonske svinje jedu i mladu ambroziju

Dobro je i što crne slavonske svinje mogu jesti i ambroziju (partizanku) u njenom mladom stadiju rasta. Kada je o tržištu riječ, na njega se probijaju svim alternativnim metodama kažu. Svinje ne prodaju a sva im proizvodnja služi "zatvaranju i nadopuni proizvodne cjeline", jer smatra Budrovčan, priroda tako funkcionira a čovjek ju samo treba usmjeravati. Na imanju radi cijela obitelj, supruga Katica (45) kćer Danijela koja studira agronomiju i sin Danijel.

U veće poslove ubiranja plodova, uključena je šira obitelj i prijatelji, a kreditno Budrovčani nisu zaduženi, ali s obzirom na potrebe mehanizacije, možda se i to dogodi. Za to će im trebati oko pola milijuna kuna ponajprije za traktor jer u drugom će se slučaju "i dalje patiti s postojećim i drugim hand made izrađenim uređajima.

U golemu svotu uključeno je i 300.000 kuna koje bi im valjalo pribaviti za izgradnju plastenika kako bi se pokrio zimski period odnosno pred i posezona. Problem je malih proizvođača kažu Bjelovarci "što od poticaja koje dobivaju od države nema svrsishodnije koristi kao što je to slučaj sa onim velikim, jer ono što dobiju od toga, gotovo im ni gorivo ne pokriva. Problem je smatraju i što se kompletna konvencionalna poljoprivreda nemalo koristi herbicidima misleći kako je njihovom upotrebom "poljodjelstvo završeno područje, a tako zapravo nije".

Fajferice najviše vole čičoku

Organsko-ekološki uzgoj i šarolikost uzgojnih kultura pokriva jedna drugu i nadopunju se, što u konvecionalom kažu nije slučaj. Obitelj tako uzgaja i jostu, biljku križanca između ogrozda i crnog ribizla (okusom podsjeća na ribizl) koja je dobra za sokove, pekmeze, marmelade i slične proizvode. Raste na njihovim poljima i raž, čijeg sjemena za prodaju imaju oko dvije tone. Ta se biljka smatra naš sugovornik nedovoljno sije, a korisna je kao dobar čistač zemlje od korova, za kombajniranje i u pekarskoj proizvodnji.


Povezane biljne vrste

Čičoka

Čičoka

Sinonim: - | Engleski naziv: Jerusalem artichoke | Latinski naziv: Helianthus tuberosus L.

Čičoka potječe iz središnje Amerike, a već u pretkolumbijsko doba bila je proširena po cijeloj Americi, gdje je domaće stanovništvo koristilo gomolje kao zimsku namirnicu. Prema... Više [+]

Ogrozd Hibridni

Ogrozd Hibridni

Sinonim: Josta | Engleski naziv: Gooseberries Hybrid | Latinski naziv: Ribes x nidigrolaria

Ogrozd hibridni nastao je križanjem crnog ribiza i ogrozda, a ime je dobio po početnim slovima njemačkih naziva za crni ribiz (schwarze Johannisbeere) i ogrozd (Stachelbeere).... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Daikon Čičoka OPG Budrovčan Velika Pisanica Uzgoj Josta Korov Hrana


Autorica

Snježana Kratz

Više [+]

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.