Besprijekorna mehanizacija, navodnjavanje, sortiment jednako važni kao i kvalitetan kooperantski odnos. Dino Biber je motosport zamijenio proizvodnjom krumpira za čips i ima kupca!
Dino Biber je po svemu običan hrvatski mladić. Voli učiti nove stvari, obožava motore, izlaske i putovanja. Do prije dvije godine amaterski se natjecao u moto sportu i oni koji ga prate sigurno ga se sjećaju i s tih staza.
No, motor je sada najčešće u garaži, a on najviše ganja traktor. Ali, on i njegova obitelj su jedni od uspješnijih hrvatskih proizvođača krumpira za proizvodnju čipsa, a pored toga i uzgajivači bundeva i proizvođači ulja.
"Imamo svake godine približno 50-tak hektara krumpira u Međimurju", priča Dino iz Podturena pokazujući nam Ropa stroj za vađenje krumpira kakav imaju namjeru kupiti. "Proizvodimo sorte koje su isključivo za čips, a to su sorte karlena, opal i verdi." Ističe i da je ova godina bila dobra za krumpir i svi proizvođači imaju dobre prinose, ali i kvalitete.
Opal je srednje rana industrijska sorta, odlična je za izrađivanje suhih proizvoda, a posebno čipsa, a prikladan je za čuvanje na nižim temperaturama (4°C). Otporan je na nematode Ro1 i Ro4, a posjeduje vrlo jaku otpornost prema fitoftori. Verdi je srednje rana gospodarska sorta, odlična za proizvodnju čipsa. Prikladan je za čuvanje na duži rok kod temperature 4° C. Otporna je na nematode Ro1 i Ro4, a posjeduje vrlo jaku otpornost prema fitoftori, crnoj nozi i željeznoj mrljavosti.
One su dobre sorte za čips i u biti specijalizirane za tu delikatesu zbog visokog udjela suhe tvari. I sve što proizvedemo prodamo tvrtki Kanaan iz Donjeg Miholjca čiji smo kooperanti.
"Proizvodnja nije laka. Na istu površinu treba se vratiti svake treće godine, a najbolje bi bilo da iza idu neke žitarice. Zaštita krumpira je također specifična i sami određujemo trenutak prskanja prema vremenskim prilikama, a ovisno o godini ima od pet do sedam prskanja. I svih 50 hektara navodnjavamo. Koristimo Bauer sisteme navodnjavanja.
Radi se o tifonima s topovima, ali prijeći ćemo na novi sistem mikrorasprskivačima, odnosno kišenjem", ističe Dino koji nam je i pojasnio i problemima s tehnikom na koje možete naći. Upravo zato ako se ima takav stalni ugovor, do greške ne smije doći.
Ističe kako se ove sorte krumpira sade u isto vrijeme odmah nakon 1. travnja čim bude malo toplije vrijeme. U biti treba obaviti sadnju u prvoj polovici travnja. A onda treba računati kako te sorte krumpira imaju vegetaciju od 90 do 120 dana, a koriste dvorednu sadilicu Kora s deponatorima gnojiva.
One sade na dubinu od 4 do 12 cm maksimalno, a širine redova moguće su od 1,4 do 1,5 metara. Poznate su kao stabilne i s mogućnostima rada i u težim uvjetima. Izvedene su s teškim okvirom i imaju dvostruki red čašica. Uvijek je podesivi razmak sadnje s mogućnosti pojedinačnog isključivanja redova. Biber ističe kako sada koriste dvorednu vadilicu krumpira WM Kartofelltehnick. Riječ je također o stroju proizvedenom u suradnji sa stručnjacima Ropa koji proizvode i Keiler 2. Odlično je razvijen za vađenje, skupljanje krumpira i njegovo odvajanje od nečistoća, a nedavno smo ga vidjeli i u radu.
Ropa Keiler 2 je dvoredna vučena vadilica krumpira s bunkerom od približno osam tona. Keiler 2 ima potpuno hidraulički pogon za optimalnu prilagodbu za čišćenje i sve jedinice rade jednako dobro bez obzira na brzinu. No, u Ropi ističu i smanjenu potrošnju goriva i smanjenje broja okretaja motora. Dosta je dobar i za prijevoz jer je širine tri metra i ima kočioni sustav zraka, a može ih se vući brzinom i od 40 kilometara na sat. Za razliku od sličnih strojeva ističu i bolji kut okretanja na samoj oranici. Inače, sa svim funkcijama upravlja se iz kabine traktora kompjutorskim sistemom.
Inače se osim krumpira i bundeva bave proizvodnjom i drugih ratarskih kultura (kukuruza i pšenice), najviše zbog plodoreda.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autor