AgroKlub.com

\

Povrćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Povrćarstvo » Krumpira sve manje, otkupna cijena 1 kuna!

Krumpira sve manje, otkupna cijena 1 kuna!

Krumpir

Krumpira sve manje, otkupna cijena 1 kuna!

Datum: 13.10.2011. |

1

Kategorija:

Povrćarstvo

Dugotrajna suša izazvala velike štete, prepolovila je uobičajen urod krumpira

Prošle godine u ovo doba vijesti s međimurskih polja nisu bile dobre. Naime, lani su međimurski uzgajivači merkantilnog krumpira (ali i brojni drugi u Hrvatskoj i širem europskom okruženju) očekivali dobar urod, no kiše koje su padale nemilice krenule su u berbu prinosa prije njih: od kasnih i srednje kasnih sorti krumpira ubrale su najmanje 30% uroda jer u razmočene nasade nije se moglo pravovremeno ući s kombajnima.

Ove godine situacija je potpuno obrnuta: dugotrajna suša izazvala je još veće štete, prepolovila je uobičajen urod krumpira, gubici su na merkantilu prosječno 50%, što samo potvrđuje da je poljoprivreda lutrija čiji se rezultat s nebom ne može ugovorno regulirati.

No, kad neka poljokultura ima urod ispod očekivanog, a potražnju konstantno visoku, to ne znači da ratari mogu računati sa srazmjerno višom otkupnom cijenom za proizvod ugrožen elementarnom nepogodom. Naprotiv...

Jedva 25 tona na hektaru

Obitelj Hlišć iz Male Subotice, Ljiljana i Dragutin, sa sinovima Karlom i Markom, prošlog je tjedna na Špici, uz južni rub ceste Čakovec - Prelog, na raskrižju prema Orehovici, brala krumpir. Nisu bili baš zadovoljni, nagutali su se prašine koja se diže u oblacima s njive spržene sušom, a Dragutin kaže:
- Evo, tu je sad urod jedva 25 tona merkantila po hektaru. Zemlja je pjeskovita, suha (za dobrih godina brali smo i do 60 tona!), a sedam hektara, koliko imamo pod krumpirom, mi nismo zalijevali. Nemamo mogućnosti. Uzgajali smo i zelje, ali s otkupnom cijenom koja je došla na 70 lipa po kilogramu bolje je zapustiti njivu! Na krumpiru je jasno vidljiv podbačaj: prosječni je od 40 do 50%, a na zemljama na kojima je više šljunkovito i do 60%. Cijena? Bolje da ne komentiram...

Samo cijena krumpira stoji?

No, vrlo je jasno trenutne cijene kometirala Ljiljana:
- Sad je za one koji nisu u sustavu PDV-a otkupna cijena 1,1 kuna za kilogram, 1,2 kune za one koji su u sustavu PDV-a. Nama se cijena vrti oko te jedne kune već deset godina, a pred deset godina za 120 kuna (sto kila krumpira) moglo se kupiti metar gnojiva. Sad za to isto gnojivo treba dati 500 kilograma merkanitla! Je to normalno? Recite mi što se to može u trgovini, bilo kojoj, bilo čega, kupiti za 1,10 kuna po kilogramu? Ili za 70 lipa, koliko smo imali za zelje? Koliko mi vreća moramo pretovariti, mučiti se da bismo dobili uvredljivo nisku cijenu za kilogram krumpira s kojim se može jedan dan nahraniti cijela obitelj?!
Slične su reakcije poljoprivrednika na poljima oko Belice, međimurskog središta uzgoja krumpira koji po tehnologiji proizvodnje drže korak s najboljima u Europi, ali ne i po prihodima za tu proizvodnju.

Zetor, hassia i prašina

Željko Sever s ukućanima gutao je prašinu koju je s krumpirišta dizao zetor uparen s hassijom:
- Imam pet hetara pod krumpirom, pet pod pšenicom, pet pod kukuruzom te kulture plodoredno vrtim u ciklusima, a sve ih je suša dotukla ove godine. Slabo je... Ne mogu drugo reći. Sadio sam adoru i vinetu. Rana adora još se pokazala koliko-toliko dobro, ali sad, kad je glavna berba... Točno znam koliko s koje zemlje moram zbrati kalampera, pa vidim: 50% manje je na prikolici, a već lani smo – kad su bile one vode, izračunali da je proizvodna cijena bila preko kunu četrdeset po kili. Ove godine? Bolje ne računati! Sad je na usipnom košu pakirnice otkupna cijena 1,1 kunu za kilogram. Znači, naša cijena, naš prihod pada, a pogledajte troškove. Nekad je kila umjetnoga bila s kilom kalampera ista, sad je razlika jedan prema pet! Sjećate se – dizel je bio po 2,5 kuna, koliko je sad? Sjemensku smo robu kupovali po 50 do 60 pfeninga za kilogram, sad plaćamo 1,1 do 1,2 eura kilu sjemenskog, zaštita je poskupjela, svi ulazni troškovi su porasli, samo je nama otkupna cijena zabetonirana godinama na istoj razini... U ovoj sezoni, s uvjetima kakvi su nastali, ne bismo smjeli dati krumpir ispod dvije kune za probranu rinfuzu, ali nema dogovora među uzgajivačima, ne znamo postaviti i držati cijenu.

Tržište remete hobisti

Pokušaj da se uspostavi dogovor i pronađe razumna razina otkupne cijene za ovogodišnji rod krumpira učinjen je prošle srijede, na sastanku Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, no Dragutin Taradi, predsjednik Udruge, kaže da je do dogovora jako teško doći jer zapreke su izvan članskog kruga:
- Razgovarali smo o otkupnoj cijeni krumpira, ali što god mi dogovorili, nama sve pokvari plasman krumpira na crno! Ona proizvodnja koja je izvan sustava PDV-a i drugih davanja.

Pakirnice (mi ih imamo pet trenutno) bi trebale uvažiti i držati cijenu koja pokriva proizvodnju, berbu, skladištenje i čuvanje krumpira, ali nama izletnici u poljoprivredi, hobisti koji pošto-poto daju krumpir na tržište (jer od te proizvodnje ne ovise) ruše cijenu. Čak smo razgovarali da na neko vrijeme i o tome stanemo s isporukom, no nemamo uvjeta, nemamo skladišnih kapaciteta i u punoj sezoni dio krumpira mora odmah van.

Ponte Roso još živi

Pakirnice – prema kojima ide krumpir iz organiziranih OPG-a - plasiraju robu prema trgovačkim centrima, a izletnici u poljoprivredu, hobisti, i dalje trguju po Ponte Roso modelu. Tu i tamo isporučuju krumpir i bolnicama, staračkim domovima, uzimaju ga voćarnice...

Procjenjujemo da je plasman krumpira na tržište 30% iz hobističkih proizvodnji, od onih koji niti su u sustavu PDV-a niti plaćaju bilo kakve obveze (sve na crno), oko 50% je iz OPG-a koji plaćaju sve obveze i u sustavu su PDV-a i svim ostalim sustavima od komore nadalje, a još 20% je iz polutanskih kućanstava čiji ukućani malo idu na posel, malo se bave poljoprivredom.
- Dok Hrvatska poljoprivredna komora ne nastupi prema trgovcima i ne uspostavi dogovor s njima, dakle dok ne organizira cijelu liniju, za proizvođače nećemo imati pristojnu otkupnu cijenu, niti će pakireri svoju uslugu naplatiti korektno, niti će trgovački centri kontrolirati svoju maržu. Kad bi se to postiglo - potrošači bi imali prihvatljivu krajnju cijenu. Ovako, prema potrošačima se ide s tobožnjim akcijama, s nerazumnim sniženjima cijene krumpira koje trgovci nastoje prevaliti na naša leđa.

U susutav zaštitnih cijena?

Proizvođačima se tom pristisku teško oduprijeti, dugogodišnje je iskustvo Alojza Kozjaka koji je već prošlog tjedna sa suprugom Marijom i zetom Danijelom na gruntu pakirao sjemenski krumpir jer njive su im pobrane, a skladište prepunjeno tonama merkantilnog krumpira na prvu ruku probranog već na kombajnu. A. Kozjak razmišlja ovako:
- Mislim da bi krumpir trebalo uvrstiti u sustav zaštitnih cijena, na jednak način kako su zaštićene jabuke, pšenica, mandarine, mlijeko... Zašto krumpir nije u tom sustavu, zar to nije naša strateška kultura? Mislim da je to posao za našu poljoprivredničku komoru, a isto tako mislim da se konačno mora krenuti u uvođenje reda u plaćanju. Nominalno, rok plaćanja je 30 dana od dana isporuke, u praksi je 60 dana najmanje, pa do do 120! A mi svoje ulazne troškove plaćamo u kešu! Ali napomena: zanimljivo je da trgovački lanci u starnom vlasništvu uredno plaćaju isporuke 30. dan!

Svašta smo mi doživjeli u ovoj našoj proizvodnji. Otkako znam za sebe, krumpiraši smo, svake godine barem 20 hektara nam je pod krumpirom...

A samo su dvije stvari dobre u zadnjih nekoliko godina. Organizirali smo si udrugu, u početku smo zajedno nabavljali repromaterijal. Sad je to više za edukacije, savjetovanja s najboljim stručnjacima, za službeno školovanje putem otvorenog učilišta, imamo kakve-takve dogovore, pokušavamo pomoći svima u legalizaciji objekata koje imamo, putujemo, razmjenjujemo iskustva s kolegama po Europi... Mislim da sutra, u EU okruženju, kao pojedinci ne bismo opstali. Moramo biti organizirani i udruženi.

Navodnjavanje plus komasacija?

- Druga stvar: krenuli smo s navodnjavanjem. Tu se nema što reći – imam pod sustavom navodnjavanja samo četiri hektara, ali s njih, posebno u godini kakva je ova, berem kao s osam hektara bez navodnjavanja! I tu nam je prostor za bolje rezultate, za manju ovisnost o vremenu, ali mi to ne možemo razvijati sami. Hitno nam je potrebna komasacija, okrupnjavanje parcela, ali i reguliranje odvodnje, melioracijski zahvati. Samo se sjetite koliko je polja lani bilo pod vodom koja nije imala kamo otjecati. Još je Marijan Vukšić bio dožupan kad smo iz Županije krenuli plaćati razne studije, projekte za navodnjavanje i danas vidimo – sustave gradimo tamo gdje je voda na dva metra, a ne tu gdje se mora bušiti desetke metara. Znam samo da smo maksimalno iskoristili mogućnosti koje imamo, da se nama ne može prigovoriti da ne znamo raditi, nego je problem u rješavanu stvari koje pod svoje moraju uzeti državna i lokalna vlast: od boljeg planiranja i ulaganja u sustave navodnjavanja do melioracijskih i komasacijskih zahvata. Kad se to riješi – nas u proizvodnji krumpira nitko na svijetu ne može pobijediti.

Autor: Marijan Belčić

Broj pregleda članka: 2241; Uspješnost članka: 114.05

Izvor: Međimurje - županijske novine

Tagovi: Krumpir, Otkup, Navodnjavanje, Štete, Suša, Povrtlarstvo, Zaštitna cijena

Ključne riječi članka: krumpira, sve, manje, otkupna, cijena, 1, kuna, krumpira, cijena, krumpir, koliko, prema, cijenu, još, sustavu, imamo, godine, bolje, kilogram, hektara, otkupna, godina, mislim, naša, tržište, hobisti, navodnjavanja, plaćaju, proizvodnji, nemamo, dragutin, merkantilnog, krumpirom, cijene, bismo, pakirnice, otkupna cijena, merkantilnog krumpira

Komentiraj




Vaši komentari - Krumpira sve manje, otkupna cijena 1 kuna!

darko stojkov

darko stojkov, 03.04.2012.

Jas sum Darko Stojkov od Macedonija nasao sam vasu firmu na netu
i hteo sam da pitam jel ste zaenterisovani za posiroko saradnju za otkup na krompira iz Macedonija 2012 god
potrebi hvala puno
nadam se na odgovor
pozdrav
Darko Stojkov.

AgroKlub pretraga

Ključne riječi:

Poredaj po:

 

Vaša pretraga obuhvaća 14840 članaka, 17201 slika i 762 videa s AgroKlub.com.

     

Izdvojeni oglasi - Povrćarstvo

Sjemenska roba

Sjeme mrkve MAESTRO F1 100.000s

Sjeme mrkve MAESTRO F1 100.000s

Agrimatco d.o.o.

Glatkoća, vanjska boja i ujednačenost, zajedno sa visokom otpornošću na bolesti (Alternaria dauci...

Fungicidi

Nordox 75 WG

Nordox 75 WG

Syngenta Agro d.o.o.

Nordox 75 WG je površinski fungicid širokog spektra djelovanja na bazi bakra. Sastav: Bakar iz...