Kako očuvati korjenasto povrće od bolesti?

U ekološkoj proizvodnji povrća korov uklanjamo mehaničkim putem, biljke prskamo biljnim pripravcima, a zaraženo bilje redovito odstranjujemo. Evo koje bolesti se najčešće javljaju kod korjenastog povrća i što treba poduzeti ako se bolest ipak pojavi.

Pjegavost lišća (Alternaria)

Gljivica Alternaria na listovima uzrokuje pojavu sivih ili smeđih okruglih mrlja više ili manje odumrlog tkiva. Listovi se suše i u nekim se slučajevima oblikuje gljiva. Ugroženi su mrkva, radič i krumpir. Širenje bolesti se treba ograničiti tako da se što prije uklone i spale zaraženi listovi. Zaražene biljke prskati fungicidom koji sadrži mankozeb.

Zlatice prijete šparogi i krmpiru

Šparogina zlatica

Biljke gube lišće jer odrasle zlatice i njihove ličinke jedu listove i vanjsku koru sa stabljike. Zbog te se štete stabljike suše i postaju žukastosmeđe. Odrasle zlatice crne su boje sa šest žutih mrlja na krilcima plašta. Na prvi znak napadaja tlo poprskati prikladnim insekticidom i ponoviti.

Krumpirova zlatica

Listovi su izbušeni rupama, a u slučaju teške zaraze potpuno su pojedeni. Zlatica je duga oko 1 cm i polaže jajašca na naličju listova. Ima uočljive crne i žute pruge, a ličinke su ružičaste s crnim prugama. I ličinke i odrasli kukci uzrokuju golemu štetu. Te štetočine treba odmah uništiti, jer ako se ne reagira pravodobno, zlatice će upropastiti cijeli urod.

Za mnoge biljke opasni mineri i muhe

Repini lisni mineri

Na listovima se pojavljuju velike smeđe pjege. Sitne bijele ličinke repine muhe (Pegomya byoscyami) ruju kroz listove i mogu prouzročiti veliku štetu. Ugroženi su cikla i špinat. Uberite i uništite zaražene listove ili zdrobite ličinke u njihovim tunelima.

Mrkvina muha

Korijenje je prerovano uskim tunelima, a na kožici se pojavljuju hrđave smeđe linije. Biljka je oslabljena i u nekim slučajevima ugiba. Uzročnik bolesti su žućkastobijele ličinke mrkvine muhe (Psila rosae). Duge su oko 7 mm, a odrasli kukci su sjajne crne muhe prozirnih krilaca i crvenkastožutih nogu. Osim mrkve ugroženi su korjenasti celer, radič i pastrnjak.

Da bi se izbjegla zaraza izaberite otporne sorte i posijte mrkve u rano proljeće ili sredinom ljeta. Zaštitite ih mrežom sa sitnim rupicama ili agrotekstilom, a zaražene biljke odmah isčupajte i uništite.

Nematode

Na glavnom korijenju nalaze se male bijele ciste (ciste krumpirove nematode) ili velika žuta ili smeđa nabreknuća (nematode korijenovih guka). Niže lišće žuti i vene. Biljke su najčešće uništene prije kraja ljeta i zbog toga gomolji mogu biti izrazito mali. Javljaju se na luku, krumpiru i rajčici. Isčupajte i spalite zaražene biljke i gomolje i primjenjujte plodored. Afrička ili francuska kadifica (Tagetes) posađena u blizini osjetljivih kultura pomaže u tjeranju nametnika. U zaraženom tlu barem šest godina ne sadite krumpire, rajčice ili luk. Sadite otporne sorte krumpira.

Buhači

Može ih se naći na mladicama cikle, kupusnjača, rotkvica, žute repe i repe. Buše rupice u listovima koji požute.

Kako spriječiti trulež i gangrenu?

Trulež korijena i korijenova vrata

Listovi postaju žuti, venu i suše se, djelomice ili potpuno. Baza stabljike postaje tamnija i mekša. Korijenje također trune. Ova bakterijska bolest počinje u osnovi stabljike i širi se prema gore. Posebno su osjetljive biljke koje se uzgajaju u stakleniku. Stradavaju cikla, korijenasti celer, krastavac, dinja i rajčica. Da se bolest ne proširi, zaražene biljke treba uništiti. Zamijenite kompost oko biljaka i pobrinite se za dobre higijenske uvjete pri uzgoju biljaka. Na mladim biljkama koristite samo vodu iz vodovoda.

Gangrena

Smeđe mrlje pojavljuju se na kožici i mesu na vrhovima krumpirovih gomolja i oko "okaca" i malih otvora. Zaraženo područje se povećava dok većina gomolja ne propadne i smežura se. Bakterija Phoma exigua "Foveata" ulazi kroz oštećenja na krumpiru nastala pri iskapanju vilama. Sadite samo neoštećene i sjemenske gomolje krumpira s potvrdom o zdravstvenoj ispravnosti. Potreban je oprez kod vađenja krumpira i ukloniti sve oštećene gomolje. Zdrave gomolje spremiti u dobro prozračenu prostoriju bez mraza i odbaciti sve koji izgledaju zaraženo.

Crveni pauk

Tetranychus urticae je grabežljiva životinjica koja napada korjenasti celer uzrokujući šarenilo listova koji ubrzo žute, venu i odumiru. Napada i tikvice, krastavce, mahune i grimizni grah, tikve, grašak i rajčice. Pomoći će prskanje listova vodom jer crveni pauk voli suhu okolinu.

Krastavost

Na površini korijenja ili gomolja krumpira pojavljuju se ravne, uzdignute ili udubljene mrlje. Obična krastavost je smeđa, a prašna ima mrlje koje otpuštaju smeđi prah. Bolest uzrokuje bakterija roda Streptomyces koja uspijeva u laganim, pjeskovitim i vapnenačkim tlima. Tlu dodajte kompost, ali nemojte vapniti prije sadnje krumpira. Primjenjivati plodored, povećati kiselost alkalne zemlje i uzgajajte sorte otporne na krastavost. Sadite samo zdravo sjeme.

Hrđa može biti kobna za cijeli urod

Bijela hrđa

Na donjoj površini listova pojavljuju se uzdignute bijele neprozirne pjege koje oblikuju koncentrične krugove. Zaraženi listovi postaju naborani sa žućkastim udubljenjima. Obično napada između ranog ljeta i kasne jeseni, članove porodice kupusnjača, rotkvice i repu.

Ne postoji učinkovit tretman, pa ako zaraza nije kritična, jednostavno uklonite zaražene listove. Ako je biljka ozbiljno napadnuta, isčupajte je i uništite. Uzgajajte otporne sorte. Korijenje i gomolji izbušeni su uskim tunelima koje prokopava tanka žuta ličinka duga oko 2-3 cm. To je ličinka klisnjaka, Agriotes, porodica Elateriade koja može živjeti i do pet godina prije nego što se pretvori u odraslog kukca. Ozbiljna zaraza može uništiti cijeli urod. Pojavljuje se na šparogi, cikli, mrkvi, krumpiru i mnogim drugim vrstama povrća.

Kada prekopavate tlo, rukom pokupite ličinke. Dobro pograbljajte zemlju da izložite klisnjake pticama. Zamke su također učinkovite. Stavite male komadiće mrkve ili krumpira na štapiće i zabodite ih u tlo na dubinu od 5 cm da namame crve. Redovito pregledavajte i zamjenjujte zamke. Krumpire izvadite čim sazriju da izbjegnete zarazu. Klisnjaci su uglavnom veći problem na starim pašnjacima.

Foto: mindgamesru/Bigstockphoto