Ekološka proizvodnja presadnica povrća

Proizvodnja ekoloških presadnica povrća osnova je na kojoj počiva cjelokupna ekološka povrćarska proizvodnja gospodarstva. Bilo da se one proizvode za vlastitu potrebu na ekološkom gospodarstvu ili su namijenjene za potrebe drugih ekoloških gospodarstava, moraju se proizvoditi po ekološkim principima. Stoga se proizvodnja ekoloških presadnica povrća mora temeljiti na cjelokupnoj zakonskoj regulativi koja vrijedi za ekološku proizvodnju, od čega treba iznimnu pažnju obratiti na:

• Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN 139/10.)
• Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda
• (NN 91/01., NN10/07.).

Svi principi proizvodnje presadnica povrća koji vrijede u konvencionalnom sustavu vrijede i u ekološkom, osim nekih specifičnosti koje su zakonski regulirane, a naglašene su u daljnjem tekstu.

Mjesto uzgoja

Općenito ekološka proizvodnja može biti organizirana na proizvodnoj jedinici koja je udaljena 50 m od prometnice na kojoj je vršno prometno opterećenje više od 100 vozila/sat, odnosno udaljena najmanje 20 m, ako je odvojena živom ili drugom ogradom visine najmanje 1,5 m. Proizvodnja presadnica povrća odvija se u zaštićenom prostoru ili na otvorenom. Prostor ili površina na kojem će se proizvoditi ekološke presadnice povrća mora biti jasno odvojen od konvencionalnog načina proizvodnje. Udaljenost između njih mora biti najmanje 10 m, odnosno, to utvrđuje nadzorna stanica ovisno o mogućoj kontaminaciji iz konvencionalnog uzgoja. U slučaju kada je nužna proizvodnja u zaštićenom prostoru zbog klimatskih uvjeta potrebno
je voditi računa o pokrovnom materijalu kojim je taj prostor pokriven. Naime, taj materijal mora biti na bazi polietilena, polipropilena ili drugih polikarbonata. Upotreba polivinilklorida nije dopuštena. U zaštićenom prostoru dopuštena je toplinska izolacija.

Zdravo i klijavo sjeme

Osnovni preduvjet za proizvodnju kvalitetne presadnice povrća je osigurati zdravo i klijavo sjeme. U ekološkoj proizvodnji preporučuje se koristiti vrste i sorte prilagođene lokalnim pedoklimatskim uvjetima, otporne na štetočinje. Pri izboru sorata treba obratiti pažnju na očuvanje i zaštitu biološke i genetske raznolikosti i dati prednost zavičajnim (autohtonim) sortama uz prethodno dopuštenje nadzorne stanice. Sjeme koje se koristi za proizvodnju presadnica povrća treba biti iz ekološke proizvodnje. U ekološkoj proizvodnji presadnica povrća nije dopušteno korištenje sjemena koje je dobiveno genetskom manipulacijom. Također, nije dopušteno koristiti ni sjeme koje je tretirano i pilirano, ako su u doradi korištena sintetička sredstva za zaštitu bilja, a ako to nadzorna stanica nije izričito dopustila.

Način uzgoja

U konvencionalnom pa tako i u ekološkom sustavu razlikujemo proizvodnju presadnica “golog“ korijena i presadnica s grudom supstrata oko korijena. Kod uzgoja presadnica golog korijena sjeme sijemo u tlo, dok se kod uzgoja presadnica s grudom supstrata sjetva obavlja u kocke od prešanog supstrata, zasebne lončiće ili lončiće u kontejnerima koji mogu biti različitog materijala. U ekološkoj proizvodnji presadnica mogu se koristiti samo oni lončići i kontejneri koji su napravljeni od materijala dozvoljenih u ekološkoj proizvodnji. Prednost uzgoja presadnica s grudom supstrata je u tome što one prilikom presađivanja dožive manji šok nego presadnice koje imaju “goli“ korijen. Neke se pak presadnice povrća kao što su lubenica, dinja i krastavac ni ne mogu uzgajati ako oko korijena nemaju grudu supstrata jer ne bi preživjele presađivanje.
Presadnice s grudom supstrata oko korijena u većini slučajeva se bolje primaju, brže rastu i naposljetku imaju veći prinos po jedinici površine od presadnica s “golim“ korijenom.

Tlo i supstrat

Ovisno o načinu uzgoja sjeme za uzgoj presadnica povrća sijemo ili direktno u tlo ili u pripremljen supstrat kojim se prešaju kocke ili pune lončići. Supstrat za uzgoj presadnica može biti izmiješan na gospodarstvu ili se može nabaviti već izmiješan komercijalni supstrat koji udovoljava propisima koji vrijede u ekološkoj proizvodnji. Sjeme za uzgoj presadnica ne smijemo sijati u tlo ili supstrate ako sadrže sastojke koji nisu na listi dopuštenih sredstava. Nije dopušten uzgoj presadnica na kamenoj vuni, vodenoj kulturi ili hidroponu. Udio treseta u smjesi za proizvodnju presadnica dopušten je do 50% (težinski). Za proizvodnju presadnica dopuštena je upotreba gotovih pripremljenih mješavina udjelom od najviše 70% treseta. Treset ne smije sadržavati dodatke koji nisu dopušteni u ekološkoj proizvodnji. Nije dopuštena primjena styromulla, stiropora i drugih sintetskih materijala za smjese, a niti primjena čistog treseta. Za gnojidbu tla i pripravak supstrata u ekološkoj proizvodnji presadnica nije dopuštena upotreba kemijskih-sintetičkih dušičnih gnojiva, lako topivih fosfata, čiste kalijeve soli i kalijeve soli s više od 3% klora te svih ostalih gnojiva koja nisu na popisu dopuštenih gnojiva. Zabranjena je upotreba čilske salitre i svih drugih sintetiziranih dušičnih gnojiva, uključujući i ureu (karbamid).

U gnojidbi tla i kao dodatak supstratu dopuštena je primjena samo zrelog stajskog gnoja ili komposta. Dopušteno je korištenje sljedećih organskih gnojiva i sredstava za poboljšanje kakvoće tla: stajski gnoj dozrio aerobno, komposti iz ostataka gospodarstva, organski otpad neopterećen štetnim tvarima, a prerađeni aerobnim dozrijevanjem, razrijeđene gnojnice i gnojovke i druga manje raširena organska gnojiva koja su dopuštena u ekološkoj poljoprivredi. Upotreba mulja iz pročišćivača i komposta od komunalnih otpadaka nije dopuštena. Tlo ili supstrat koji će služiti za proizvodnju presadnica dobro je sterilizirati kako bi se izbjegli različiti patogeni i korovi koji mogu naštetiti toj proizvodnji. Za sterilizaciju tla i supstrata u zaštićenim
prostorima dopuštene su samo fizikalne metode i sterilizacija tla toplinom: parenje i solarizacija. Na otvorenom polju sterilizacija tla nije dopuštena.

Za tretiranje sjemena u ekološkom sustavu proizvodnje dopuštena su sljedeca sredstva:

• vodni iscjedak (5%-tni) s dodatkom 5% vodenog stakla,
• blatna kupka s bakrenim oksikloridom protiv tvrde snijeti (40 g na 10 kg sjemenja),
• ulje od goruščice (s vezivom, bentonit),
• kalijev permanganat (KMnO4).

Zaštita od štetočinja

U proizvodnji presadnica povrća vrlo je važno uzgojiti zdravu i neoštećenu presadnicu koja će garantirati dobar prinos. U ekološkom sustavu proizvodnje to je vrlo teško s obzirom na to da je upotreba kemijski sintetiziranih sredstava zabranjena. Suzbijanje štetočinja provodi se prvenstveno preventivnim mjerama odnosno svim agrotehničkim mjerama koje sprječavaju pojavu, razvoj i širenje štetočinja. Sva oprema koja se rabi za primjenu zaštitnih sredstava i gnojiva u konvencionalnoj proizvodnji mora biti dobro očišćena i bez ostataka štetnih tvari kada se koristi u ekološkoj proizvodnji presadnica. U ekološkoj proizvodnji dopuštena je primjena bioloških pripravaka za zaštitu bilja pripremljenih na gospodarstvu od prisutnih biljaka, životinja i mikroorganizama, kao i biotehničkih mjera za zaštitu bilja. Sva dopuštena sredstva koja se koriste za jačanje otpornosti biljaka kao i sredstva za zaštitu koja se primjenjuju u zaštiti od štetočinja nalaze se u popisu pravilnika. Direktna zaštita od štetočinja provodi se samo kada sve ostale preventivne mjere nisu postigle rezultat. Nadzorna stanica može dopustiti i korištenje sterilnih mužjaka, ako drugi zahvati nisu uspješni kao i neka kemijska sredstva u slučaju pojave karantenskih i gospodarski važnih štetočinja sukladno važećim propisima o zaštiti bilja. Ostale agrotehničke mjere koje se provode u konvencionalnom sustavu proizvodnje, a nisu zabranjene zakonskom regulativom u ekološkoj proizvodnji redovno se provode. U ekološkoj proizvodnji dozvoljena je i upotreba biodinamičkih pripravaka. Voda koja se koristi u ekološkoj proizvodnji presadnica povrća mora odgovarati Uredbi o klasifikaciji vode (NN 77/98.) i Uredbi o opasnim tvarima u vodama (NN 78/98.).

Dopuštene biološke i biotehničke mjere suzbijanja štetočinja:

• upotreba prirodnih neprijatelja štetočinja poljoprivrednog bilja (predatori, nametnici, superparaziti),
• upotreba feromona, kada se ne primjenjuju izravno na biljke,
• repelenti (nekemijska sintetska odbojna sredstva),
• zamke za kukce, obojene, ljepljive ploče, vrpce, posude,
• mehanička sredstva: ograde za puževe, svjetleće noćne lovke, mreže, koprene, klopke.

Autor: Dr. sc. Dean Ban