Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Cijepljenje
  • 29.04.2010.

Cijepljenje plodovitog povrća

Uspješna proizvodnja plodovitog povrća temelji se na upotrebi kvalitetnih presadnica. Uzgajivači plodovitog povrća se odlučuju za vlastitu proizvodnju presadnica ili za nabavu od domaćih ili inozemnih specijaliziranih proizvođača.

  • 13.461
  • 616
  • 0

Bez obzira radi li se o presadnicama u polistirenskim kontejnerima, prešanim blokovima, papirnatim lončićima i sl., važno je koristiti presadnice sorata koje najbolje odgovaraju ekološkim (prvenstveno klimatskim) uvjetima i rokovima proizvodnje. Poznato je da se pravilnom kombinacijom sorte, roka i tehnologije uzgoja može ostvariti raniji i veći prinos te kvaliteta povrća. Neke sorte plodovitog povrća nemaju sposobnost prilagodbe stresnim uvjetima nakon sadnje (presađivanja), odnosno teže se prilagođavaju ekstremnim temperaturama, salinitetu, suši, stagniranju vode i napadu štetočinja. Brojna istraživanja su pokazala da cijepljenje može povećati otpornost biljaka prema stresnim uvjetima, osobito prema gljivičnim, bakterijskim i virusnim bolestima te nematodama koje se javljaju u intenzivnoj proizvodnji plodovitog povrća.

Cijepljenje se stotinama godina koristilo za povećanje uniformnosti, vitalnosti (vigora) i otpornosti na stresne uvjete u uzgoju vegetativno razmnožavanih biljaka (voćke, ukrasno drveće i grmlje). S cijepljenjem povrća započelo se u Japanu i Koreji 1920. godine i to cijepljenjem lubenice na tikvicu kao podlogu.

Tako uzgojene biljke lubenice pokazale su izuzetnu otpornost i tolerantnost na stresne uvjete tijekom uzgoja. Dok je u Japanu više od 90 % ukupne proizvodnje krastavaca, dinje i patlidžana u zaštićenim prostorima iz cijepljenih presadnica, u europskim (mediteranskim) zemljama cijepljenje povrća je relativno novija tehnika. Cijepljena rajčica i lubenica najčešće se uzgaja u Španjolskoj i Italiji, a udio tako proizvedenog ostalog plodovitog povrća (krastavac, dinja, paprika, patlidžan) je u kontinuiranom porastu.
Cijepljenje lubenice

Prednosti cijepljenja

Otpornost na bolesti i nematode
Suvremena proizvodnja povrća u zaštićenom prostoru najčešće podrazumijeva intenzivno
korištenje tla i nepoštivanje plodoreda uslijed čega dolazi do narušavanja kvalitete i „umornosti“
tla. Uglavnom dolazi do nedostatka biljnih hranjiva i pojave nematoda te uzročnika biljnih bolesti. Problem zemljišnih štetnika ne može se u potpunosti riješiti termičkom sterilizacijom tla, a ponekad niti skupa kemijska sredstva nemaju učinka. Jedno od klasičnih rješenja je plodored (kod lubenice se preporučuje izbjeći ponovljeni uzgoj na istoj parceli najmanje 5 godina), no malo je proizvođača koji imaju na raspolaganju tolike površine i koji mogu izdvojiti sredstva za dodatne troškove najma proizvodnih površina. Iz ovih je razloga, u područjima s razvijenom proizvodnjom povrća, cijepljenje postalo neophodna tehnika pri ponovljenom uzgoju plodovitog povrća u zaštićenim prostorima.
Cijepljenjem se uspješno ograničava širenje sljedećih patogena:

  • fuzarijsko venuće na tikvenjačama (Fusarium oxysporum f. sp. melonis, Fusarium oxysporum f. sp. niveum, Fusarium oxysporum f. sp. cucumerinum) te rajčici, paprici i patlidžanu (Fusarium oxysporum f. sp. lycopersici, Fusarium oxysporum f. sp. capsici)
  • verticilijsko venuće (Verticilliumdahliae, V. albo-atrum)
  • bakterijsko venuće (Pseudomonas solanacearum)
  • plutavost korijena rajčice (Pyrenochaeta lycopersici)
  • nematode (Meloidogyne spp.).

Iako je u početku cijepljenje plodovitog povrća imalo za cilj povećati otpornost i ograničiti širenje zaraze navedenih štetočinja, interes za cijepljenjem povećao se i zbog drugih prednosti.

Snažniji rast biljaka
Korijenov sustav biljaka utječe na vegetativni rast i ukupni prinos. Plemke poželjnih svojstava
se cijepe na podloge s bujnim korijenovim sustavom uslijed čega dolazi do pojačanog usvajanja vode i hranjiva. Zbog snažnijeg porasta biljaka, potreban je i manji sklop, odnosno, manji broj presadnica po jedinici površine.

Otpornost na stresne uvjete
Cijepljenjem se omogućuje rast biljaka u stresnim uvjetima jer svojstva podloge osiguravaju
visoku otpornost i tolerantnost povrća na ekstremne temperature (niske i visoke), salinitet, sušu i stagniranje vode. Omogućena je i proizvodnja plodovitog povrća izvan uobičajenih rokova uzgoja čime se na tržištu povećava ponuda povrća domaće proizvodnje.

Povećanje prinosa i kvalitete
Interakcija između podloge i plemke je zapravo rezultat vigora korijenovog sustava te boljeg
usvajanja vode i u njoj otopljenih mineralnih tvari, sposobnosti translokacije ugljikohidrata i fitohormona što rezultira povećanim prinosom. Uzgojem rajčice iz cijepljenih presadnica moguće je postići do 35 % veći prinos u usporedbi s necijepljenim presadnicama, uslijed ranijeg početka plodonošenja, dužeg razdoblja berbe i bolje kvalitete plodova (veći udio suhe tvari, izostanak pojave vršne truleži).

Nedostaci cijepljenja

Povećani troškovi proizvodnje cijepljenih presadnica u odnosu na necijepljene, ograničavaju
širenje ove tehnike u proizvodnji plodovitog povrća. Cijena cijepljene presadnice je tri do pet puta veća nego necijepljene, jer cijepljenje zahtijeva mnogo ručnog rada (300 do 500 cijepljenih presadnica/sat), a i sjeme podloga je skupo. Problem ručnog rada u azijskim je zemljama riješen pomoću poluautomatskih uređaja i robota za cijepljenje. Također, potrebno je iskustvo
u odabiru odgovarajuće kombinacije podloge i plemke, s obzirom na njihovu veliku ponudu.
Naime, moguća je pojava njihove inkompatibilnosti, a javlja se i nepotpuna otpornost na određene uzročnike bolesti.

Odabir podloge i plemke

Proces cijepljenja obuhvaća odabir podloge i plemke poželjnih svojstava, cijepljenje određenom tehnikom te aklimatizaciju cijepljenih biljaka. Da bi se proizvela jedna kvalitetna cijepljena presadnica, neophodan je dvostruki proizvodni proces (proizvodnja podloge i plemke), a dodatni je problem što se njihova sjetva ne provodi istovremeno. Za proizvodnju cijepljenih presadnica u zaštićenom prostoru potrebno je osigurati povoljne temperaturne uvjete. Podloge imaju različitu klijavost i dinamiku nicanja pa se predlaže prethodno testiranje sjemena podloge i plemke kako bi se utvrdio postotak klijavosti, dužina razdoblja od sjetve do klijanja, odnosno, do stadija razvoja podloge i plemke prikladnog za cijepljenje.
Najčešće korištene podloge u cijepljenju plodovitog povrća su sljedeće:

  • lubenica: Lagenaria siceraria, Cucurbita spp., Benincasa hispida
  • dinja: Cucurbita spp., Cucurbita moschata x Cucurbita maxima, Cucumis melo, Benincasa hispida
  • krastavac: Cucurbita ficifolia, Cucurbita spp.
  • rajčica: Lycopersicon esculentum, Lycopersicon esculentum x Lycopersicon hirsutum
  • patlidžan: Solanum torvum, Solanum integrifolium, Solanum melongena
  • paprika: Capsicum spp., Capsicum annuum x Capsicum chinensis.

Podloga se bira s obzirom na genetsku sposobnost otpornosti ili tolerantnosti prema bolestima i štetnicima, dok se odabir plemke temelji na prinosu i kvaliteti plodova koje želimo ostvariti. Mnoge sjemenske tvrtke posljednjih godina veliku važnost daju sjemenu podloga i nastoje ih marketinški prezentirati kroz svoje kataloge te povećati njihovu primjenu.

Tehnike cijepljenja

Postoje različite tehnike cijepljenja za različite povrtne vrste, a razlikuju se u potrebnom vremenu,
načinu učvršćivanja podloge i plemke te postotku stvaranja kalusa. Uspješnost neke tehnike
cijepljenja (stvaranje kalusa) ovisi o uvjetima prostora u kojem se provodi cijepljenje, veličini i vigoru podloge, karakteristikama reza, dodirnoj površini podloge i plemke te provodnog tkiva, starosti tkiva i lisnoj površini podloge.

Kod cijepljenja povrtnih vrsta iz porodice Cucurbitaceae (lubenica, dinja, krastavci) najčešće se koristi tehnika cijepljenja u rascjep ili raskol. Kod ove tehnike podloga se sije 5 dana ranije od plemke i cijepljenje se provodi kad podloga i plemka imaju razvijene kotiledonske listove. Oštrim nožem ili žiletom podlozi se odstrani vegetacijski vrh i na mjestu kotiledona se napravi procjep u koji se stavlja plemka. Plemka se priprema rezom u obliku klina, 1,5 cm ispod kotiledona, i stavlja se u procjep podloge uz pričvršćenje posebnom kvačicom.

Pri cijepljenju vrsta iz porodice Solanaceae (rajčica, paprika, patlidžan) često je korištena metoda cijepljenja s kosim rezom. Sjetva podloge se provodi dva dana ranije od plemke, a cijepljenje u stadiju razvijenosti dva prava lista (20 dana nakon sjetve). Podloga i plemka režu se iznad kotiledona pod kutom od 45° i spajaju silikonskom kvačicom. Moguće je koristiti drvene štapiće koji služe kao oslonac biljkama. Bez obzira na odabranu tehniku cijepljenja, treba paziti na čistoću i dezinfekciju alata te radnih površina i prostora za cijepljenje kao i na aklimatizaciju jer je na mjestu reza moguć unos raznih patogena koji onemogućavaju formiranje kalusa.

Njega i aklimatizacija cijepljenih biljaka

Proces aklimatizacije traje nekoliko dana (5-7), a odvija se u kontroliranim uvjetima zaštićenog
prostora (natkrivenim komorama) pri temperaturi 24 do 27 °C i visokoj relativnoj vlazi zraka od 95 do 100 % . Prva dva dana važno je smanjiti intenzitet svjetlosti materijalima za zasjenjivanje. S obzirom na to da pretjerano zamračivanje može dovesti do smanjenja asimilacije CO2 i slabljenja presadnica, ne preporučuje se koristiti netransparentne PE-filmove.

Presadnice s uspješno formiranim kalusom

Prva tri dana biljke treba držati pri relativnoj vlazi zraka blizu zasićenja, a sljedećih je dana treba postupno smanjivati. Četvrtog dana aklimatizacije materijal za zasjenjivanje može se ukloniti samo tijekom jutarnjih i večernjih sati, a petog i šestog dana i potpuno. Važno je da su cijepljenim biljkama osigurani optimalni uvjeti za brzo stvaranje kalusa, uz minimalni rizik od razvoja patogena. Pri sadnji presadnica, cijepljeno mjesto mora biti iznad površine tla kako plemka ne bi razvila adventivno korijenje i time poništila korisna svojstva podloge.

Autor: Sanja Fabek, dipl. ing.


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Povrtlarstvo Uzgoj povrća Cijepljenje Zaštićeni prostor


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]