AgroKlub.com

\

Povrćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Povrćarstvo » Cijena organske proizvodnje je realnija, a ne veća

Cijena organske proizvodnje je realnija, a ne veća

Jadranka Boban Pejić

Cijena organske proizvodnje je realnija, a ne veća

Datum: 05.12.2016. 09:00

Kategorija:

Povrćarstvo, Eko proizvodnja

"Nažalost u Hrvatskoj imamo deficit uzgoja organskog povrća i to gotovo svih kultura!"

Nedavne afere oko salmonele u mesnim proizvodima većinu Hrvata su natjerale da bar na trenutak zastanu i zapitaju se kakva se hrana prodaje na policama trgovačkih lanaca i koja završava na stolovima hrvatskih obitelji.

Nažalost, sudeći po obavijestima Ministarstva poljoprivrede koje posljednjih tjedana barem jedanput dnevno pošalje obavijest o nekom štetnom proizvodu koji treba ukloniti s polica trgovina, odgovor nije nešto zbog čega bismo trebali biti sretni. Je li rješenje u ekološkoj poljoprivredi, pitali smo Jadranku Boban Pejić, direktoricu Biovege i stručnjakinju za zdravu prehranu koja već više od 30 godina Hrvate pokušava naučiti zdravo se hraniti.

Cijena je organskih proizvoda realnija, a ne veća

U današnje vrijeme kada većina Hrvata jedva spaja kraj s krajem većini ljudi se teško odlučiti na kupnju organskih proizvoda koji su tradicionalno skuplji od konvencionalnih. Zašto tolika razlika u cijeni?

Hrvatskoj kronično nedostaje organskog povrća!

Rekla bih da nisu organski proizvodi toliko skupi koliko su konvencionalni proizvodi jeftini. Morate razumjeti da su ulaganja puno veća kod organske, nego kod konvencionalne poljoprivrede, osobito kad je riječ o ljudskom radu. Kad tome dodamo nešto niže prinose, rekla bih da su troškovi, a samim time i cijena puno realnije izračunati kod organske nego kod konvencionalne poljoprivrede.

Svatko si može priuštiti zdravlje

Tko je prosječan kupac vaših proizvoda?

Suprotno uvriježenom mišljenju koje kaže da organske proizvode kupuju samo bogati, naše istraživanje je pokazala kako organsku hranu najviše kupuju ljudi koji zarađuju između pet i sedam tisuća kuna, znači oni koji zarađuju nešto više od prosječne hrvatske plaće. Zabluda je da su organski proizvodi preskupi jer Bio & bio kao i svaka druga trgovina ima proizvode više cjenovne kategorije, kao i proizvode koji su dostupni svim kupcima. Svatko si može priuštiti zobene pahuljice, žitarice, neke vrste sjemenki koje duže traju, odnosno neke bazične namirnice.

Voće i povrće najviše se traži

Što Hrvati najviše kupuju?

Najbolje ipak ide voće i povrće.

Zbog čega se ljudi odlučuju na kupnju organskih proizvoda?

Zbog vlastita zdravlja, zdravlja svoje obitelji i načina života koji podrazumijeva brigu o sebi i brigu o okolišu. Dosta ljudi počne kupovati organsku hranu kad dobije djecu, tek onda im postane važno što jedu.

Ekološko imanje koje proizvodi žitarice i povrće

Uz trgovine Bio & bio imate i ekološko imanje Zrno. Što se može naći na vašem ekološkom imanju?

Uzgajamo pir, raž, soju i nekih dvadesetak vrsta povrća. Imanje je karakteristično po tome što se na njemu događa i prerada. Radimo dvanaestak vrsta zimnica - od ajvara do kiselog kupusa. Također, na samom imanju postoji pekara koja svakodnevno proizvodi svježi organski kruh s tzv. kiselim tijestom kojeg distribuiramo u sve naše trgovine. To je prva vrsta pekare u nas koja proizvodi superiorno kvalitetan kruh sa vodom iz arteškog bunara i uz polja na kojima se taj pir i raž uzgajaju.

Gdje se u Hrvatskoj najviše kupuje organska hrana?

Osim u Zagrebu, organska hrana se najbolje prodaje u Rijeci, Puli i Splitu. Na istoku zemlje lošije, ali to je i razumljivo zbog teške ekonomske situacije u tom dijelu Hrvatske.

Od 4 tisuće proizvoda, 1.200 je hrvatskih!

Surađujete li s domaćim ekološkim poljoprivrednicima?

Suradnju s domaćim poljoprivrednicima smo započeli prije više od 10 godina, tako da danas surađujemo s njih tridesetak. Od 4.000 proizvoda na policama naših trgovina njih 1.200 je rezultat rada domaćih ljudi. Možda to nekome sa strane izgleda malo, ali mi smo jako ponosni na tu činjenicu jer prije samo nekoliko godina nije postojalo ni blizu toliko proizvoda koliko postoji danas. Trudimo se kupovati što više od naših ljudi, čak i ako to znači platiti robu koja još nije izrasla na poljima, a sve kako bismo im pomogli u radu. To nam je jako važno jer mislimo da je važan dio organskog pristupa imati što više domaćih proizvoda.

Kompenzacija uvozom

Što najviše proizvode hrvatski ekološki poljoprivrednici?

Najviše je žitarica, vina, maslinovog ulja, voćnih sokova, džemova. Ima nešto meda i proizvoda od soje. Nažalost, imamo deficit uzgoja organskog povrća i to gotovo svih kultura, u Hrvatskoj ćete jako teško naći organsku cvjetaču i brokulu. Ne postoji nijedna kultura koju cijelu godinu možemo imati isključivo hrvatsku te se mora nešto kompenzirati uvozom.

Turizam i konvencionalna poljoprivreda ne idu jedno s drugim

Što bi država mogla napraviti da olakša ekološkim poljoprivrednicima?

Prije svega bi trebala odrediti jasnu strategiju, u kojem pravcu se želi razvijati što nema trenutačno. Ako je jasna strategija Hrvatske da razvija turizam i poljoprivredu, onda bi jasna strategija trebala biti vezana uz ekološku poljoprivredu zato jer turizam i konvencionalna poljoprivreda nikako ne idu jedno uz drugo.

Ljudi neće dolaziti u uništen i onečišćen okoliš. Bilo bi dobro kad bi se na visokom nivou donijela odluka o poticanju i podršci ekološkom proizvodu. Onda se kao u nekim drugim državama treba donijeti odluka da se određeni postotak organskih proizvoda treba naći u državnim ustanovama poput vrtića, škola, bolnica što bi osiguralo tržište domaćim proizvođačima kojima bi tako osiguran opstanak. Tek onda možemo govoriti o poboljšanju infrastrukture koja je u katastrofalnom stanju. Ne možemo mi govoriti i razvoju ekološke poljoprivrede ako na samo 60 kilometara od Zagreba javnog prijevoza gotovo da i nema. Možete naći radnika, ali ako on nema automobil, taj radnik neće moći doći na posao. O problemima sa strujom, kanalizacijom i vodom da i ne govorim.

Blagdani i veganska prehrana

Autorica ste brojnih kuharica koje su dobile mnoštvo nagrada. Što se najviše jede za vašim obiteljskim stolom?

Mi smo obitelj koja voli jesti puno povrća i žitarica tako da se u ovo zimsko doba na našem stolu često mogu naći krem juhe od povrća. S obzirom na to da je moj suprug Vlatko autor svih kruhova koji se proizvode na Zrnu, našim stanom se stalno širi miris kruha u izradi kojih je on pravi majstor. U blagdansko vrijeme volimo pripremati bezmesnu sarmu koja je veliki hit kod svih naših prijatelja, bez obzira na to kako se hrane. Obično kažu kako im je to najbolja sarma koju su probali u životu.

Broj pregleda članka: 2691; Uspješnost članka: 134.55

Tagovi: Ekološka poljoprivreda, Jadranka Boban Pejić, Bio & Bio

Ključne riječi članka: cijena, organske, proizvodnje, je, realnija, a, ne, veca, proizvoda, ljudi, najviše, proizvodi, povrća, proizvode, nešto, organske, poljoprivrede, organskih, imanje, postoji, vrsta, domaćim, prije, turizam, možemo, naših, povrće, poljoprivrednicima, kupuju, hrvatskoj, hrana, godina, organskog, organski, organsku, trgovina, cijena, hrvatske, organskih proizvoda, kupnju organskih proizvoda


Ivana Jurišić

Svi tekstovi autora

Autorica Ivana Jurišić

Novinar u duši, ekonomist po struci. Sa 14-godišnjim iskustvom u uredništvu Zadarskog i Novog Lista, Ivana nam donosi zanimljive i dinamične priče, ali i informacije koje pomažu unapređenju sela i poljoprivrede.