Chayotte - meksički krastavac

Biljka Šajot, poznata pod nazivom meksički krastavac (Sechium edule-famillia cucubbitaceae), iz porodice tikava zbog svojeg izgleda i boje liči na krastavac i vrlo je rijetka biljka kod nas. Porijeklom je iz Amerike. Postoje dvije vrste šajota: bodljikava i glatka. Kod nas se uglavnom uzgaja bodljikava koja nam predstavlja problem kada je želimo ubrati i upotrijebiti u prehrani.

Stablo je puzavo i može se koristiti kao živi zid ili živi krov - što joj bolje odgovara, a može doseći dužinu do 20 m. Kao kod svih tikava muški i ženski cvjetovi se nalaze na istoj biljci. Oni su sitni, bijele do žućkaste boje. Oblik ploda može biti kruškolik, jajast ili loptast, a boja svijetlo do tamnozelena ili bijela. U svakom se plodu nalazi jedno veliko sjeme po čemu se razlikuje od ostalih tikvi. Sjeme je sraslo s mesom ploda pa se kod sadnje u zemlju zakopava cijeli plod. Korijen je nalik na podzemni dio krumpira jer razvija gomolje. Uglavnom uspijeva na toplim i sunčanim područjima gdje raste i nosi plodove tijekom cijele godine kao višegodišnja biljka, a kod nas zbog hladnih zima uspijeva kao jednogodišnja, osim ako se korijen smrzne zbog čega se mora ponovo saditi.

Šajot ima sposobnost viviparije - sjeme klija i niče u samom plodu. U cilju razmnožavanja plodovi se beru prije klijanja sjemena u njima i čuva se preko zime na suhom mjestu od 5-10˚C da se spriječi klijanje. Svaki se umota u novinski papir zbog prekomjernog gubitka vlage i složi u gajbu.

Sadi se u rano proljeće, tlo treba biti plodno i redovito, ali ne preobilno zalijevati. Razmak između biljaka 2-5 m radi njegovog bujnog rasta, a visina mreže postavljena na 2 m visine. Nije zahtjevna za uzgoj, a značajnih oboljenja i štetočina osim lisnih uši, koje se uklone uobičajenim zaštitnim sredstvima, nema. Mladi izdanci pripremaju se isto kao i šparoge. Listovi se mogu pripremati kao špinat ili kao čaj koji je djelotvoran za smirivanje krvnog tlaka i liječenje mokraćnih putova.