Blago slavonskog sela - most od sela do grada

Slušajući kolegije na fakultetu, često puta bi čuli da krenemo od sebe i uočimo što nam nedostaje - možda ono postane uspješna ideja, poduzetnička priča. I upravo tako, prije nekoliko godina, u gradu u kojem je studirala, Matija Dominković je pokušala pronaći isproban lijek - češnjak. Međutim, nije ga pronašla, bio je dostupan samo onaj umjetni, bez svog karakterističnog mirisa i okusa.

Teško je u gradu pronaći selo. Ta misao ju je držala od tog dana. A grad zna da selo ima prave, domaće proizvode. I tako je dvoje mladih ekonomista, nakon završenog pripravničkog staža odlučili osnovati udrugu „Blago slavonskog sela“ koja okuplja obiteljska poljoprivredna gospodarstva s ciljem plasiranja domaćih proizvoda u gradu. Netko bi rekao - to ima tržnica. No, razlika je u narudžbi, isporuci i vrsti proizvoda, jer sve je manje domaćih proizvoda na tržnici. Putem telefona/maila/ društvene mreže provjerava se dostupnost proizvoda, vrši narudžba te slijedi isporuka na kućni prag. Zelena košarica puna domaćih proizvoda. Zdrava i prirodna hrana.

Rezultat? Osim prihoda za poljoprivrednike i zdrave i svježe hrane za kupce, na ovaj način utječemo na razvoj hrvatske poljoprivrede, aktivno se angažiramo u zaštiti čovjekove okoline, razvoju sela, poticanju samozapošljavanja i borbi protiv nezaposlenosti te boljoj iskorištenosti plodnog tla. Plodno slavonsko tlo oduvijek je bilo izvor zdrave, prirodne hrane. Potencijal je ogroman i poljoprivrednika je potrebno poticati da radi ono što najbolje zna - proizvodi hranu, zdravo i domaće.

Blago slavonskog sela je veza između svjesnog potrošača i domaćeg proizvoda

Kako je udruga u samim začecima, u narednom tjednu započinju s uključivanjem obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. U Slavoniji, prirodno je obrađivati zemlju pa tako gotovo svako domaćinstvo ima vrt u kojem proizvodi voće i povrće, barem nekoliko stabala voćaka i naravno - kokoši u dvorištu. Sasvim je prirodno razmišljati da je proizvode sela moguće plasirati u gradu i tako omogućiti stanovnicima grada okuse i mirise sela na tanjuru.

"Nakon završenog fakulteta našli smo se gdje i većina mladih Hrvata, na Zavodu za zapošljavanje. No, takvu situaciju shvatili smo kao priliku, mogućnost koju treba iskoristiti. Stečeno znanje na fakultetu odlučili smo iskoristiti, gdje se većina najmanje nada - na selu, gradeći most do grada. Ideja nije isključivo profit, nego usmjeravanje i podupiranje poljoprivrednika da i dalje rade ono što najbolje znaju - proizvode hranu", riječi su osnivača udruge.

Gotovo svaki kupac će prepoznati domaći proizvod, ali vjerojatno ne zna kako do njega doći, a proizvođač će se suočiti s problemom kako plasirati proizvod - tu nastupa Blago slavonskog sela. "Naposljetku, zasićeni smo pričama o odlasku u inozemstvo. Vjerujemo da je uspjeh moguć i u Hrvatskoj, jer uistinu imamo sve što nam je potrebno - plodno tlo, sunce, vodu i vrlo bitno - spremnost za rad. Vjerujemo da će naš trud biti prepoznat."

"Naši roditelji, preci bavili su gotovo isključivo poljoprivredom stoga je prirodno bilo razmišljati u tom smjeru. Upravo zbog tradicije bavljenja poljoprivredom u obitelji, naišli smo na veliku potporu roditelja i bližnjih i ona nam mnogo znači."

U Hrvatskoj se nedovoljan broj mladih bavi poljoprivredom

"Zapravo je žalosno što mladi smatraju poljoprivredu zastarjelom i nečim čime se bave oni koji nisu završili fakultet i nemaju drugog izbora nego nastaviti ono što roditelji rade. Dijelom je, naravno, kriva i vlast koja možda ne daje dovoljno poticaja (što u raznim edukacijama, što financijski) mladima da razmišljaju i o poljoprivredi kao izvoru prihoda. Ipak, nerealno je očekivati i graditi svoje ideje isključivo na potporama države i odustajati od snova ako potpore izostanu. Potrebno je riskirati. Drugi problem, ono što najviše zabrinjava, jest napuštanje domovine. Ljudi nailaze na prve prepreke, odustaju od svega i odlaze jer očekuju sigurnu plaću, fiksno radno vrijeme. Kolotečina. Netko će reći što ima loše u tome? U redu. No što je sa izazovima, uzbuđenjima, dinamičnosti?", kaže predsjednica udruge, Matija Dominković.

Poljoprivreda bez marketinga više ne može!

Marketing je od izuzetne važnosti za svako poslovanje i koliko god to možda čudno zvučalo starijim generacijama, poljoprivreda bez dobrog marketinga više ne može funkcionirati. "Kupci domaćih proizvoda postoje, a naša uloga jest upoznati ih s nama. Obzirom da se radi o direktnoj prodaji (na kućni prag), kupci su svi, od majki koje žele hraniti svoju djecu zdravo pa sve do umirovljenika koji paze na prehranu treba koristiti razne kanale oglašavanja - novine, portali, leci, društvene mreže."

Kao potomci poljoprivrednika odrasli na selu, znanje koje su stekli na fakultetu, žele iskoristiti za dobrobit sela i u konačnici, cijeloga društva. Već smo svi ogorčeni na negativne vijesti vezane za hrvatsko društvo, iseljavanje, nezaposlenost, a njih dvoje su na pravome putu u borbi protiv ovih problema. Prijateljstvo sela i grada je nužno. "Naši poljoprivrednici spremni su proširiti vrtove i proizvoditi više, stoga je u tijeku prikupljanje predbilježbi za domaće proizvode na temelju kojih će se planirati usjevi." Predbilježbe su u tijeku, kontaktirajte udrugu Blago slavonskog sela već danas i odaberite zdrav život.

„Blago slavonskog sela“, Udruga za promociju sela i povećanje kvalitete života i rada
Savska 61, 32274 Štitar
E-mail: blago.slavonskog.sela@gmail.com
098 - 979 - 8982 (Matija Dominković, predsjednica udruge)
097 - 765 - 0440 (Marko Gašparović, dopredsjednik udruge)
Facebook: Blago slavonskog sela