Zadar dobio ministra za poljoprivredu

Zadar je postao jedan od rijetkih hrvatskih gradova čija je administracija iznenada dobila poseban upravni odjel za poljoprivredu i otoke.

Zasada nitko nije osporio odluku gradonačelnika Zvonimira Vrančića o ustanovljavanju posebnog dijela gradske uprave posvećenog razvoju zadarskih otoka, ali s poljoprivredom situacija stoji nešto drukčije.

- Mislim da je ta odluka opravdana, pogotovo kada je o otocima riječ. Treba nešto napraviti za razvoj prigradskih naselja, ali valja znati da dosada u razvoj poljoprivrede na području grada Zadra nije uložena ni jedna lipa - ističe Marijan Tomac, poznati zadarski agronom.

Je li Vrančićeva odluka motivirana probuđenom brigom za život i standard „gradskih poljoprivrednika“ ili se radi o potrebi zadovoljavanja nabujalih apetita koalicijskih partnera iz HSS-a koji bi o poljoprivredi najradije brinuli s mjesta pročelnika, pa je zbog toga i formiran cijeli jedan upravni odjel?

U natječaju za izbor tog pročelnika stoji da će mu posao, među ostalim, biti poticanje „gospodarske učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje i ribarstva radi osiguranja stabilnog primjerenog životnog standarda poljoprivrednika i ribara”.

Ne bi to bilo ništa čudno da nije riječ o Zadru, čiji poljoprivredni stručnjaci ističu da Grad dosada uopće nije financirao ili makar sufinancirao čak ni besplatnu nabavu sadnica maslina.

U gradskoj upravi, koja će uskoro imati upravni odjel za poljoprivredu i otoke, nitko ne zna koliko ima poljoprivrednih površina na području grada Zadra! Iz sektora za odnose s javnosti umjesto precizne brojke dobili smo članke Odluke o komunalnom redu s nabrojenim gradskim naseljima u kojima je dopušteno - držati “stoku, perad i zvijeri”!

Možda to nešto govori o stočarstvu na području Zadra, valjda kao djelatnosti bliskoj poljoprivredi, ali o površini, stanju i eventualnim razvojnim mogućnostima poljoprivrednih površina - baš ništa.

Možda će prvi posao budućeg pročelnika biti upravo to da dozna o kolikoj će površini intenzivno brinuti. Agronom Marijan Tomac tvrdi da se radi o najviše tri tisuće hektara.

Autor: Predrag Opačić