Vulkanskim kamenjem do vrhunskog prinosa

Ne tako davno, prije nekih 10-tak godina, s Tihomirom Lelasom smo obišli pokusna polja za koje je on simbolično rekao kako su gnojena kamenom. Bili u Požeštini, pa u Baranji. Paprike bujne. Bili smo oduševljeni tadašnjom prezentacijom rezultata primjene nano tehnologije u povrtnjaku. No, bilo, pa svi nestali i zamrlo. Ni Lelasa ni nikoga više. No, ta tehnologija je ostala i danas pravi doista odlične rezultate. Mario Habek nam je neki dan dao podatke i rezultate njegove primjene Zeolita na kukuruzu u Podravini.

Zeoliti su rijetki prirodni minerali vulkanskog podrijetla, nastali iz četiri elementa: zemlje, vatre, vode i zraka. Produkt su više milenijskog kemijskog procesa i prirodne reakcije između kondenzata vulkanskih para i oceanske vode u specifičnim geološkim uvjetima.

Poznate su brojne podvrste zeolita, koje se zbog karakterističnih svojstava snažne ionske razmjene koriste u različite svrhe u znanosti, industriji, poljoprivredi, graditeljstvu. Podvrsta zeolita koji se zove klinoptilolit i koji ima kristalnu molekularnu strukturu tradicionalno se koristio kao prirodni lijek u humanoj medicini.

Prilikom unosa zeolita u tlo ne dobivamo samo dobrog lovca na vlagu već zeolit veže na sebe hranjive tvari te sa njim unosimo i rijetke mikro i makro elemente te vršimo i kalcizaciju tla, znači dobiva se višestruka dobit, ističe Habek.

Zeolit kao gnojivo i poboljšivač tla

Gnojivo je mješavina tvari, koja se koristi u poljoprivredi i vrtlarstvu za poboljšanje rasta biljki.
Gnojiva sadrže uglavnom u različitim omjerima tri glavna biogena elementa (dušik, fosfor i kalij), a ponekad i elemente u tragovima koji su korisni za oplodnju: bor, klor, mangan, željezo, cink, bakar i molibden. Organska gnojiva su manje zastupljena od mineralnih gnojiva, među kojima se ističu gnojiva na bazi zeolita.

Zeolit je mineral koji u svojoj rešetkastoj strukturi sadrži kalcij i magnezij, ima negativan naboj te stoga veže na sebe pesticide i herbicide, kao i druge otrove, koji u pravilu imaju pozitivan naboj.
Točka smrzavanja mu je iznad -20C pa ima izvstan učinak na korijen biljaka kod niskih temperatura. Te kad ga biljka ugradi u svoje stanice, štiti biljku od smrzavanja do - 5C. Svojstva zeolita su sposobnost vezivanja vode i plinova u tlu te njihovo postupno otpuštanje u tlu, tako da su biljke kroz cijeli vegetacijski ciklus opskrbljene potrebnom vlagom i hranjivim tvarima. Ovo gnojivo ublažava posljedice suša kao i posljedice prekomjerne vlage te stalno održava dušik u tlu. I kako ističu regulira kiselost tla-pH, obnavlja i čisti tlo - veže na sebe teške metale, ostatke pesticida, herbicida i ostalih štetnih tvari, ali i pomaže prozračivanju tla. Zeolit pospješuje stvaranje humusa, nije agresivan prema sjemenu kao što je primjerice ureaa, a i jača korijen biljke kaže Mario Habek na svojoj facebook stranici posvećenoj Zeolitu. Ističe tamo i da zeolit povećava klijavost, pa je time moguće povećanje većeg broja sadnih cijepova u vinogradarstvu, te dobivanje roda već u drugoj godini. Kako se primjenjuje? Primjerice s 300-600 kg/ha razbacivačem po cijeloj površini zemlje ili 150-200 kg/ha u sijačici zajedno sa mineralnim gnojivom. Može se dodavati kada se sije kultura ili kasnije kada se daje prihrana. Isto tako kod sadnje vinove loze daje se 0,5kg po sadnom mjestu, a kod proizvodnje sadnih cijepova primjenjuje se 0,5kg/m2, dok kod sadnje voćaka ide jedan kilogram po sadnom mjestu, ističe Habek koji je jako aktivan u promociji ove tehnologije u poljoprivrednoj proizvodnji.

U maslinarstvu

U starim maslinicima se zeolit dodaje u količini 10 kg po maslini kultivatorom ili štihanjem unoseći u tlo da bi ista bila zaštićena od suše. Kroz vegetaciju možemo maslinu zaštititi prskanjem sredstvima na bazi zeolita osim što štitimo na taj način dajemo biljci i folijarnu prihranu, a i biti će manjeg napada maslinove mušice.

Zeolit na farmi

Pozitivni učinci na stoku i prasad su da podovi tora ostaju suhi i da se povećava udio suhe tvari u izmetu, te smanjuje količinu amonijaka za više od 50%. Zeolit smanjuje neugodne mirise, vlagu u prostoru , ali i smanjuje pojavu muha, čime i prijenos patogenih organizama, kazuje Mario. Zeolit poboljšava opće zdravstveno stanje, smanjuje smrtnost životinja, ali i bolesti koje izazivaju dijareu, te doslovce smanjuje potrebu za lijekovima. Dobiveno je prirodno organsko-mineralno gnojivo visoke kvalitete, a i poboljšani su radni uvjeti osoblja na farmi. Kod uzgoja peradi stelja povećava sposobnost upijanja, usporava proces razgradnje u stelji, a zeolit smanjuje količinu amonijaka za više od 50%, a time i neugodne mirise, kao i vlagu u prostoru.

Smanjuje pojavu bolesti gornjih dišnih puteva i ugibanje životinja i tako poboljšava opće zdravstveno stanje ptica. A i dobiveno je prirodno organsko-mineralno gnojivo visoke kvalitete. U peradarstvu ga koristimo kao dodatak stočnoj hrani te kao posip na stelju. Zeolit koji se koristi kao dodatak stočnoj hrani najbolje je primijeniti dodavajući u premikse,kako bi u stočnoj hrani, bio ravnomjerno zastupljen u stočnoj hrani. Dodajemo ga 0.2 do 0.5 % po toni koncetrata za ishranu peradi kao preventivu, u slučajevima pojave mikotoksikoza te ostalih trovanja tada ga dajemo 24 sata u 10 % primjeni. Aktivno na sebe veže crijevne plinove te i sam izmet peradi ima manji postotak amonijaka te je time i bolja mikroklima u peradarnicima. Kod peradi tovljenoj stočnom hranom sa dodatkom clinoptiolita uočava se povećanje težine a i manje su podložne bolestima za razliku od peradarnika koji su bili van kontrolne skupine. Perad iskazuje povećani tek te redovitu i urednu probavu. Meso je mekanije te je veća konverzija hrane i smanjuje se vrijeme tova. Mortalitet istih je smanjen na minimum. Zeolit koji se dodaju u peradarnike na stelju prije prihvata pilića miješa se sa steljom 0.5 kg po kvadratnom metru. Te se kasnije dodaje na stelju kako bi još aktivnije apsorbirao štetne plinove u proizvodim objektima. Clinoptiolit kao ekološki prirodni mineral aktivno apsorbira amonijak, karbon dioksid, hidrogen sulfid. Isto tako Zelit prema pisanju Habeka posjeduje jak deodorirajući učinak. Što znači da sa istim dobivamo kvalitetnije meso sa manje rezidua u istom smanjuje se broj dana tova povećava konverzija hrane te ušteda energije i ostalih troškova

U preventivi mikotoksikoze domaćih životinja

Mikotoksini su sekundarni metaboliti plijesni koji imaju toksično djelovanje kako na ljude tako i na životinje te na druge korisne mikroorganizme. Aflatoksin, ohratoksin, zearalenom, trihoteceni, T-2, DAS su mikotoksini koji izazivaju najveće probleme. Podjednako kontaminiraju žitarice bilo da se radi o kukuruzu, pšenici, ječmu kao i voluminozna krmiva tipa sijena, silaže i sjenaže.

Mikotoksini smanjuju mogućnost konzumiranja hrane, povećavaju konverziju, smanjuju prirast, drastično smanjuju količinu mlijeka, oštećuju imuno sistem te povećavaju podložnost bolestima. Unosom zaražene hrane u probavni sustav životinje akumuliraju se u mlijeku, mesu i jajima te tako postaju opasni i u prehrani ljudi. Vaginitis, uvećanje mliječne žlijezde, dijareja, neplodnost, abortus, degeneracija jajnika, smanjenje broja podmlatka (kržljavi pomladak) atrofiju testisa, promjene na koži, odbijanje hrane, krvarenje u probavnom sustavu, cistične degeneracije, testerilitet, meke kosti (gumene noge), pad nosivosti kao i povećanu lomljivosti ljuske jajeta su najčešći simptomi.

Veterinarska medicina još nije dala rješenje ovog problema odnosno ne postoji lijek protiv trovanja mikotoksinima. Jedino rješenje ovog problema je sustavno korištenje adsorbenata mikotoksina. Sustavnim dodavanjem prirodnog zeolita stočnoj hrani u količini od 0,2 - 0,5%. Kod primjetno bolesnih životinja dodajemo ga hrani do 10%, dakako uz konzulataciju veterinara. Potpuno prirodan ekološki proizvod obrađen specijalnim tehnološkim postupkom te sadrži 90% clinoptilolota. Kao spužva upija sve mikotoksine i trajno ih veže na sebe. Ne zadržava se u organizmu životinje već se kompletno sa fekalijama izbacuje van. Prirodni zeolit zbog svoje specifične molekularne rešetke veže na sebe samo toksične tvari, a vitamine, mineralne tvari ostavlja nedirnute u probavnom traku životinje.

Autor: Damir RUKOVANJSKI, dipl.ing.agr.