Vjetar u leđa mladim poljoprivrednicima

Trenutno se odvijaju rasprave koje će odlučiti o budućnosti hrvatske poljoprivrede. Novi model plaćanja u poljoprivredi razlikovat će se od postojećeg, jer se od 2015. godine povećava iznos za specifične potpore, a naglasak će biti na poticanju mladih poljoprivrednika. Prvi put će se moći ostvariti i potpore za voće i povrće u iznosu od 2.100 kn/ha, ali uz uvjet da se proizvođači udruže. Traži li EU prevelik odmak od hrvatskog mentaliteta? Valja podsjetiti da je Ministarstvo poljoprivrede prvo predstavljanje reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za razdoblje od 2015. do 2020. godina održalo s predstavnicama svih poljoprivrednih udruga, sektorskih organizacija te Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca te Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, čije je članstvo direktno uključeno i zainteresirano za sustav izravnih potpora poljoprivredne i stočarske proizvodnje.

Dosadašnje jednokratne potpore za poljoprivredna gospodarstva zamijenit će višenamjenski sustav potpora. Pored osnovne potpore, koja će biti isplaćivana po hektaru, ali samo aktivnim poljoprovrednicima, dodatne će potpore dobivati poljoprivrednici koji se bave ekološkom proizvodnjom, oni u područjima s prirodnim ograničenjima, dok će, primjerice, svi poljoprivrednici s više od 15.000 obradivih hektara, najmanje pet posto površine morati posvetiti ekološkom uzgoju. Namjera je neproduktivne dijelove imanja tako pretvoriti u produktivne, istovremeno bioraznolike. Trideset posto izravnih plaćanja i isto toliko sredstava za ruralni razvoj bit će poticaji za održivu proizvodnju, dok reforma donosi i sigurnosne mjere za poljoprivrednike u slučaju neočekivanih okolnosti, poput krize ili klimatskih utjecaja. Za te će namjene na razini cijele Unije biti rezervirano oko 400 milijuna eura godišnje, sredstva koja će biti namaknuta iz godišnjeg smanjenja izravnih potpora.

Samo tri posto poljoprivrednika u Hrvatskoj mlađe je od 40 godina

Mladi poljoprivrednici do 40 godina starosti (za razliku od 35 godina, kolika je bila granica u dosadašnjoj zajedničkoj poljoprivredi) imat će pravo, ukoliko su nositelji svojih gospodarstava, na dva posto ukupne nacionalne omotnice poljoprivrednih potpora. Prema podacima Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika Agro (HUMP Agro), mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj (do 40 godina) je jedva tri posto, a u EU šest, što znači da je u Upisniku samo 6.000 poljoprivrednih gospodarstava čiji su nositelji mladi poljoprivrednici. Mladi u EU upravljaju sa samo 7,5 posto svih gospodarstava.

U Irskoj je više farmi čiji su nositelji stariji od 80 nego mlađih od 35 godina. Gotovo identična slika je i u svim ostalim članicama EU. Stoga je jedan od ključnih elemenata u novoj reformi investicijska podloga po kojoj mladi farmeri, mlađi od 40 godina, u prvih pet godina od pokretanja posla imaju 25 posto više direktnih plaćanja. Mladi se u poljoprivredi susreću s nizom problema poput nedostatka gospodarstava, legalno stečene zemlje, jer je većina te zemlje na očevima, djedovima pa čak i preminulim članovima obitelji. Za vratom su im i tradicionalizam, razni stereotipi, nedostatak financija, zastarjelost koncepta poljoprivredne proizvodnje pa i nepovjerenje.

HUMP mijenja stereotipe u poljoprivredi

Jan Marinac, predsjednik HUMP-a (Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika), koji broji približno 140 članova, kaže kako je njihov cilj upravo promijeniti stereotipe da poljoprivrednici nisu mladi ljudi, ali i stvoriti bolje radne i životne uvjete za mlade koji se žele baviti poljoprivredom. Zadatak HUMP-a je i stvaranje pozitivnog ozračja za poduzetništvo u poljoprivredi tako da na nju mladi proizvođač gleda kao izazov vrijedan rizika. Članovi su i Europskog vijeća mladih poljoprivrednika CEJA, partner Srednjoeuropskog centra ruralne mladeži CERYC, kao i Odbora za praćenje IPARD programa, Savjeta za ruralni razvoj 2014.-2020. te članica Europske mreže za ruralni razvoj ENRD. Za privlačenje mladih u poljoprivredu, Marinac ne izostavlja ni opću klimu ni veliku nezaposlenost. Ističe da je ona i odlika mladih u Europi, a što je slučaj i s RH koja je po tom pitanju treća u Uniji.

Poljoprivredni sektor nudi velike mogućnosti za zapošljavanje mladih. No, glavne prepreke i dalje ostaju nedostupnost zemlje i kredita. Stoga CEJA za dostupnost zemljišta preporučuje poticanje novih modela međugeneracijske suradnje kroz partnerstvo, dijeljenje farmi, dugoročni leasing. Ističe se i planiranje umirovljenja, povoljni nacionalni propisi o nasljeđivanju zemljišta te stvaranje radne skupine na razini EU kako bi se nastavila rješavati pitanja vezana uz pristup zemljištu i istraživanje opcije javnog privatnog partnerstva kao na primjeru Francuske. Francuska je mladim poljoprivrednicima dala 70.000 ha zemlje. CEJA daje preporuke i za dostupnost kredita. Preporučuju se povlaštene kamatne stope za mlade poljoprivrednike s obzirom na to da imaju manji rizik, kao i lakši pristup kreditima od strane banaka, ali i javne uprave.

Onima koji su se bojali ulaziti u velike investicije i projekte poput IPARD-a, čija bi im sredstva dobro došla za podizanje silosa i skladišta, većinom su bili vlasnici malih parcela, a cijeli proces je bio zatrpan papirologijom. Ljude je bilo strah. No, kada bi se danas upustili u program IPARD-a, u sljedećem razdoblju trebale bi im pomoći mjere poput Top up, gdje će biti osigurano minimalno dva posto nacionalnog budžeta za stimulativni dodatak na izravna plaćanja u iznosu od 25 posto. To znači da će, ukoliko mladi poljoprivrednik dobiva poticaj od 300 eura, dobiti i dodatak od 25 posto po hektaru u prvih pet godina poslovanja. Tu je i Start up mjera gdje mladi i novi poljoprivrednici dobivaju jednokratnu pomoć za uspostavljanje svog poslovanja prvi put u iznosu od 3.500 do 70.000 eura. Javna potpora mladim poljoprivrednicima predviđena u Programu ruralnog razvoja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) dosad se pokazala jako uspješnom.

Foto: depositphotos.com